Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Sporazum o klimatskim promjenama što bi ga sudionici svjetskog summita u Kopenhagenu trebali prihvatiti, namjerava globalno zagrijavanje ograničiti na 1,5 do 2 stupnja Celzija, no ne priklanja se nijednoj od tih dviju opcija piše agencija AFP.


'Strane moraju surađivati kako bi izbjegle opasne klimatske promjene (...) tako što će priznati da prosječni rast globalne temperature u odnosu na predindustrijske razine ne smije prelaziti (2 stupnja C) (1,5 stupnja C)', stoji u dokumentu na sedam stranica koji će biti osnova za pregovore.

Članice skupine G8 (industrijski najrazvijenije zemlje svijeta) suglasile su se u srpnju na sastanku u talijanskome gradu L'Aquili da će zagrijavanje ograničiti na 2 stupnja C iznad predindustrijskih razina.Međutim, na poticaj malih otočnih država, koje su napose ugrožene rastom razine oceana zbog otapanja ledenjaka, stotinjak zemalja u razvoju bori se za to da se ograničenje svede na 1,5 stupnjeva C.

Nacrt nudi tri opcije

Vezani članci Slika nije dostupna VIDEO: Veliki prosvjedi zbog klimatskih promjena Slika nije dostupna Obama najavio forum velikih svjetskih sila o klimi

To bi značilo da emisije plinova s učinkom staklenika treba smanjiti za 85 posto do 2050. godine, u odnosu na razinu iz 1990.Da bi se taj cilj ostvario, nacrt sporazuma predviđa snažna smanjenja stakleničkih plinova do 2050. godine u odnosu na 1990. i nudi tri opcije: smanjenje od 50, 85 te 95 posto i više.Međutim, takve obveze krajnje su osjetljivo pitanje u pregovorima za velika gospodarstva u usponu, poput Kine i Indije, koje su među najvećim onečišćivačima planeta.

Ta nova gospodarstva tvrde da je njihov prioritet gospodarski razvoj i stoga zahtijevaju da najrazvijenije industrijske države ponesu najveći dio financijskog tereta.Nadalje, prijedlog Kopenhaškog sporazuma predviđa produljenje važnosti Protokola iz Kyota, za razdoblje od 2013. do 2020. Protokol iz Kyota, kojemu valjanost istječe 2012., prvi je svjetski sporazum koji propisuje obveze smanjenja onečišćenja za industrijski razvijene zemlje, ali mu je domet ograničen jer ga Sjedinjene Države nisu nikad prihvatile.

Zato nacrt Kopenhaškog sporazuma predviđa i jedan aneks Protokolu iz Kyota, iako taj aneks nije razrađen.Treća obveza odnosi se na financiranje i predviđa uspostavu mehanizma koji bi brzo stupio na snagu (fast start) od 2010-2012. godine, no struktura financiranja je nejasna, a k tomu se u nacrtu i ne navodi nikakva svota. ( Hina)