Je li nuklearni rat zaista moguć? Stručnjak poručuje: "Jedan od mitova koji se protežu još od početka rata jest da se može zviznuti jedna mala pa nikom ništa..."

"U slučaju egzistencijalne prijetnje", odgovorio na pitanje pod kojim uvjetima bi Putin posegnuo za oružjem za masovno uništenje. 

Pročitajte i ovo STROGO NAREĐENJE VIDEO Misteriozni poziv usred presice, mikrofon je sve uhvatio: "Ne spominji udar interkontinentalnom raketom!" Priopćenje zračnih snaga Rusija ispalila interkontinentalnu balističku raketu na Ukrajinu!

U međuvremenu je na drugoj televiziji, ruskoj državnoj, politolog Sergej Mihejev još glasnije zazivao nuklearni napad.

"Europi moramo reći jednostavnu stvar. Bit ćete napadnuti nuklearnim oružjem ako se umiješaju mirovne snage NATO-a ili se premjeste. To će biti nuklearni rat", zaprijetio je je Mihejev.

Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju s Instituta ''Ruđer Bošković'', već je nekoliko puta umirivao javnost odbacujući mogućnost nuklearnog rata. Ni u novim prijetnjama ne vidi ništa originalno.

"Ovo je još jedno plašenje zapadne javnosti u stilu narkokartela. To je već postala uobičajena praksa predstavnika Ruske Federacije. Čim vide da im ide teško na bojištu ili kad krene povećani dotok zapadne opskrbe, oni prijete nuklearnim oružjem. No ovdje nitko nije rekao da će oni prvi napasti, nego da će ga koristiti u slučaju egzistencijalne prijetnje. Prema njihovoj nuklearnoj doktrini, egzistencijalna prijetnja je prijetnja opstojnosti Ruskoj Federaciji, ako bi došlo do urušavanja ruske države. No koliko znam, ukrajinski tenkovi nisu pred Moskvom, nego je obrnuto", napominje Tadić.

"Tko ga upotrijebi i sam će dobiti po nosu"

Izjave Peskova i zastrašivanje takvom eskalacijom sukoba glasnogovornik američkog Ministarstva obrane John Kirby ocijenio je opasnim, napomenuvši da si nuklearna sila takvo što ne bi smjela dopustiti. Tadić se s njime slaže. Prema njemu, to je vrlo neozbiljno. 

"Rusija je članica Vijeća sigurnosti, čija je zadaća osiguranje mira i sigurnosti u svijetu", smatra Tadić i dodatno pojašnjava svoj stav, prema kojem do nuklearnog napada neće doći. 

"To bi predstavljalo kompletnu promjenu u međunarodnim odnosima i rezultiralo odgovarajućim reakcijama s druge strane. Mene iritira što zapadni mediji kalkuliraju što Rusija može napraviti, a nitko ne razmišlja o odgovoru Zapada. Kad bi se Rusija odvažila na takav korak, moramo se upitati što bi uslijedilo. Ja zaista ne razumijem kako bilo tko s ruske strane ili sa strane raznih putinofila ovdje kod nas uopće može vjerovati da će netko sa zapadne strane pomisliti da će to biti jedna jedina raketa, odnosno da ne slijedi ostatak arsenala. Iza kojeg bi, naravno, uslijedio potpuni odgovor.

Ravnoteža straha je bitna

Jedan od mitova koji se protežu još od početka rata je da se može zviznuti jedna mala pa nikom ništa... Onaj koji ga upotrijebi mora biti svjestan da će i sam dobiti po nosu", kaže Tadić.

Ravnoteža straha je ključna, pojašnjava. Ona je ta koja nuklearne sile drži na miru. 

"Ovo je sve skupa blef jer oni i sami znaju kamo to vodi. Ovo je ustvari namjerno plasirano Joeu Bidenu uoči dolaska u EU na summit. Čisti blef Peskova, koji je ekvivalent Josephu Goebbelsu", smatra Tadić.

Vladimiru Putinu, koji je već sad cenzurirao izvještavanje "o specijalnoj vojnoj operaciji", i samim Rusima bilo bi teško objasniti bacanje nuklearne bombe na Ukrajinu.

"Rusi su emotivno vezani za Ukrajinu. Rat im nije ni predstavljen kao napad na Ukrajince, nego napad na nacističku manjinu koja je na vlasti. Zato je teško i mobilizirati običnog Rusa. Korištenje nuklearne bombe protiv Ukrajine dovelo bi do pitanja: 'Što se to događa tamo da moraš pobiti ne vlast, nego nekoliko milijuna ljudi?' Morao bi za to imati nevjerojatne razloge. To nije strateško, već oružje za masovno uništenje", zaključuje Tadić.

Fatalno ukrajinsko blato

Jedan hrvatski vojni analitičar smatra da Kremlj prijeti nuklearnim ratom iz dva razloga.  

"Putin želi obeshrabriti Zapad, da ne bi više slali naročito vojnu pomoć. A i ovakvim prijetnjama želi uliti podjele među zemljama Zapada. Razlog bi mogao bi biti i učvršćivanje pozicije u mogućim pregovorima. Ono što dolazi ne radi za njega. Na sjeveru, oko Kijeva i Harkiva, probleme ruskim trupama već čini rasputica. Na jugu su imali dosta sreće, temperature su bile niske. Ali ide proljeće", pojašnjava ovaj stručnjak. 

Rat u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE.