Angela Merkel (62), na vlasti od 2005., u nedjelju je službeno objavila da će se kandidirati za četvrti mandat radi "obrane slobode i demokratskih vrijednosti" na izborima 2017., za koje predviđa da će možda biti najteži od njemačkog ujedinjenja 1990., zbog polarizacije društva i jačanja populističke protuimigrantske desnice.
Pročitajte i ovo
Socijaldemokrati (SPD) stranka lijevog centra, manji partner u "velikoj koaliciji" koju vodi Merkel, drži da je kancelarkina najava "onemoćali potez".
"Ne vidim kako Angela Merkel želi poboljšati ovu zemlju i pripremiti je za buduće izazove", rekla je glavna tajnica SPD-a Katarina Barley koja drži da kancelarki ponestaje 'sape' nakon gotovo 12 godina na dužnosti.
Predsjednik SPD-a Sigmar Gabriel, ujedno ministar gospodarstva i potpredsjednik vlade, optužio je Merkel i njezina ministra financija Wolfganga Schaeublea za zanemarivanje europske integracije.
"Dvanaest godina Merkel i Schaeuble nisu uspjeli zaustaviti propadanje Europe, već su je prije ubrzali", rekao je Gabriel, koji se uz uz predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza spominje kao jedan od kandidata SPD-a za kancelara.
SPD će se usredotočiti na sprečavanje raspadanja Europe pošto su Britanci izglasali referendumom izlazak iz EU, rekao je Gabriel koji se redovito zauzima da njegova zemlja više ulaže u škole, ceste i digitalnu infrastrukturu kako bi se potaknuo cjelokupni rast u Njemačkoj, najjačem gospodarstvu EU.
Međutim, Schaeuble je u ponedjeljak odbacio pozive Europske komisije Njemačkoj i drugim članicama eurozone da ublaže proračunsku politiku kako bi stvarali već rast i više radnih mjesta, kazavši da je "to pogrešan put".
"Mislim da gospođa Merkel ima svojih zasluga, no ona više nije prava osoba za budućnost", rekla je Manuela Schwesig koja je u vladi ministrica za obitelj.
Parlamentarni izbori održavaju se u rujnu 2017., a anketa Emnid objavljena u nedjelju pokazuje da potpora konzervativnom bloku kancelarke Merkel pada 1 bod, no ima 9 bodova prednosti pred SPD-om.
SPD je najavio da će svog kancelarskog kandidata objaviti tek u siječnju iduće godine.
Merkelini kršćanski-demokrati (CDU) mogli bi osvojiti između 30 i 35 posto glasova, SPD po sadašnjim procjenama dobiva potporu između 22 i 24 posto, dok desna populistička Alternativa za Njemačku, osnovana 2013., dobiva između 10 i 14,5 posto potpore birača. (Hina)
-
OBLJETNICA PRIZNANJA I REINTEGRACIJE"Hrvati su se vratili u četničko leglo": Obilježava se jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu
-
SlobodaDivlji konji kod Livna: Pogledajte prizore koji oduzimaju dah
-
Autocesta u AustrijiFOTO/VIDEO Zastrašujuće snimke nesreće u tunelu: Stradao hrvatski vozač, liječnici mu se bore za život
