Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kineski znanstvenici objavili su u utorak da su dešifrirali DNK baktrijske deve, što je ključ za metabolizam te životinje koja obitava u hladnim pustinjama Monoglije i danas je ugrožena vrsta.


Baktrijska deva (Camelus bactrianus) ima 28.821 gena, a 2.730 evoluira puno brže nego kod drugih preživača čime se objašnjavaju njihove zadivljujuće sposobnosti, kaže Meng He sa sveučilišta Jiaotong u Šangaju.

Da bi se prilagodila ekstremnim uvjetima pustinje Gobi, području suhom i siromašnom vegetacijom u kojem se izmjenjuju vrlo vruća i vrlo hladna razdoblja, baktrijska deva razvila je sposobnosti živjeti dugo bez hrane i vode skladištenjem masti u abdomenu i svoje dvije grbe. Njezin organizam podnosi bez teškoća unutarnje temperature od 34 do 41 stupnja Celzijeva tijekom dana.

No baktrijska deva ima i drugih prednosti. Postotak šećera u njezinoj krvi dvostruko je veći nego u drugih preživača, a može unijeti osam puta više soli bez opasnosti po razvoj dijabetesa ili povišenog krvnog tlaka.

Vezani članci Ilustracija (Foto: Goran Kovacic/PIXSELL) Otkriće koje obećava: Znanstvenici pronašli način za onesposobljavanje širenja stanica raka Slika nije dostupna Veći izgledi za preživljavanje: Važno otkriće u liječenju raka koji uglavnom pogađa starije muškarce

>> Istraživači tvrde da smo sve manje inteligentni, doznajte zašto!

Genetičari su u DNA uzetom u divljeg mužjaka starog osam godina otkrili velik broj gena koji sudjeluju u mehanizmu dijabetesa tipa 2 i inzulina. Također su pronašli kod deve 11 kopija gena CYP2J, koji je povezan s povišenim tlakom i vrlo slanom prehranom. Drugi preživači imaju samo četiri kopije toga gena, dok je u konja i čovjeka tek jedan primjerak.

Znanstvenici koji su objavili genom baktrijske deve u britanskom časopisu Nature Communications, identificirali su u nje niz gena koji bi mogli objasniti prisutnost osobito učinkovitih antitijela. Radi se o posebnom obliku imunoglobulina, manjih i stabilnijih, a Camelidae su jedina porodica sisavaca koji ih posjeduju te bi medicinske primjene mogle biti vrlo velike. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook