Kako će Slovenci u dva mjeseca riješiti 7 milijardi eura loših kredita?

Jedini pravi put za novu slovensku vladu da izbjegne situaciju u kojoj bi bila prisiljena zatražiti financijsku pomoć je brza provedba mjera za sanaciju banaka, ističe ljubljansko 'Delo'. Guverner Slovenske središnje banke Marko Kranjec posljednjih je dana u više navrata naglasio da je situacija u Sloveniji što se tiče banaka, bitno drugačija od one na Cipru. Istaknuo je da su ukupni depoziti u ciparskim bankama osam puta veći od nacionalnog BDP-a, dok u slovenskim bankama oni čine samo 125 posto slovenskog BDP-a odnosno za četvrtinu su veći od nacionalnog BDP-a.

Pročitajte i ovo hladna fronta VIDEO Dijelove Slovenije poharala tuča, objavljena snimka kako se hladna fronta kreće prema Hrvatskoj Facebook objava Milanović: "Kao svaki ugroženi diktator, Plenković medije proglašava neprijateljima"

Analitičari daju rok novoj premijerki od samo dva mjeseca za rješavanje 7 miljardi eura loših kredita

'Delo' prenosi izjave slovenskih financijskih analitičara po kojima Vlada Alenke Bratušek mora djelovati brzo i u iduća dva mjeseca predstaviti svoju proračunsku politiku i mjere za rješavanje sedam milijardi loših kredita akumuliranih u slovenskom bankarskom sustavu. Ako donese kredibilne mjere, Slovenija bi se u svibnju ili najkasnije u lipnju mogla zadužiti na međunarodnom financijskom tržištu uz održive kamate, kako bi novim državnim obveznicama refinancirala dug, koji dospijeva sredinom godine.

'Moramo djelovati u roku dva mjeseca, toliko vremena imamo ako želimo prodati obveznice. No, problem će nastati ako se ništa ne dogodi do jeseni', rekao je za 'Delo' ekonomist Igor Masten, dodavši da bi do tada moglo biti prekasno za samostalne mjere, koje bi donijela slovenska vlada. Slučaj Cipra i uvjeti,koje je morao prihvatiti za dobivanje financijske pomoći mora biti poučan za rubne države eurozone, koje bi u budućnosti mogle tražiti financijsku pomoć, pa i za Sloveniju, navodi list. 

Slovenski mediji: Ciparski poučak trebaju proučiti sve zemlje u krizi

'Iako se bankarski sektor na Cipru ne može uspoređivati s bankarskim sektorom u drugim državama,koje su u krizi i potencijalno mogu zatražiti pomoć, te bi države od ciparskog slučaja morale nešto naučiti.Ciparski bi financijski paket idućih mjeseci mogao barem neizravno poslužiti kao presedan za slične primjere. Slučaj Cipra pokazuje da države koje se nađu u takvoj situaciji više i nemaju manevarskog prostora za pregovore i da više nema nedodirljivih svetinja, da ono što je do jučer izgledalo čvrsto i jako već sutra može nestati', navodi u komentaru 'Delo',upozoravajući na ciparsku  banku Laiki, koja će završiti u stečaju. Ciparski slučaj osim toga zorno pokazuje da odugovlačenje s donošenjem rješenja za banke koje su u problemima može postati dosta 'skupo i okrutno', dodaje list.

Podsjećamo, američki 'Washington Post' objavio je članak, u kojem se navodi kako bi Slovenija nakon Cipra mogla biti prva iduća država eurozone, koja će trebati financijsku pomoć. Prema ocjeni MMF-a, Slovenija ove godine samo za dokapitalizaciju triju vodećih banaka mora osigurati milijardu eura, ali to ne rješava problem tzv. loših kredita, koji bi trebali biti riješeni preko tzv. slabe banke, koja još nije operativna. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook