Janša predstavio prioritete predsjedanja EU-om

Među prioritetima je istaknuo politiku širenja EU-a na države zapadnog Balkana i pitanje Kosova, a neki su oporbeni zastupnici njegov istup ocijenili kao izbjegavanje pravih odgovora na pitanja u kojima će Slovenija u prvoj polovici iduće godine imati specifičnu ulogu.

Pročitajte i ovo Završio samit u Zagrebu Zemlje EU-a usvojile Zagrebačku deklaraciju, Plenković poručio: ''Zapadni Balkan nije zaboravljen, uz vas smo'' Istaknuo važne poruke sastanka Plenković uoči virtualnog samita u Zagrebu: ''Europska unija spremna je podržati napore nama susjednih zemalja''

Govoreći o politici Europske unije prema državama zapadnog Balkana, Janša je rekao da je ona prihvaćena još 2003. godine na solunskom summitu, kada je svim državama u regiji ponuđena europska perspektiva s članstvom kao konačnim ciljem, a to se dogodilo, podsjetio je, još prije nego što je Slovenija ušla u EU.

"Zato su europska perspektiva zapadnog Balkana i učlanjenje u EU jedina politika Europske unije. Tome nema alternative, ali moramo raditi brže korake", rekao je Janša. Dodao je da će u okviru tog prioriteta za Sloveniju i cijelu EU biti najteži izazov upravo Kosovo.

Vijeće EU-a donijelo je nedavno odlično polazište za rješavanje pitanja statusa Kosova jer je odlukom o slanju civilne misije to praktično učinilo svojim pitanjem, što je osobito važno s obzirom na malu vjerojatnost rješavanja tog pitanja u Vijeću sigurnosti UN-a, rekao je Janša.

On je posebno važnim ocijenio i odluku Vijeća EU-a da Kosovo i njegov status tretira kao "specifičan slučaj", a ne presedan u međunarodnom pravu čime će se očuvati jedinstvo EU-a o tom pitanju i stabilnost u regiji.

Janša je rekao da će se nastaviti pregovori o članstvu s Hrvatskom i Turskom, te da će pitanja Balkana biti uključena i u interkulturalni dijalog koji je također jedan od prioriteta Europe sljedeće godine.

Govoreći o Europskom ugovora iz Lisabona, Janša je rekao da će ga Slovenija ratificirati početkom sljedeće godine i da je cilj da do polovice 2008. to učini većina zemalja članica, a do kraja godine sve članice kako bi on mogao stupiti na snagu 2009. godine, te tako omogućiti nove izbore za Europski parlament i izbor nove Europske komisije.

Komentirajući Janšin nastup, predstavnici oporbenih stranaka lijevog centra ocijenili su da je on bio previše načelan, a osobito da se ne bavi detaljima, kao što je primjerice stajalište Slovenije u slučaju proglašenja neovisnosti Kosova kad bi Srbija mogla reagirati prekidom diplomatskih odnosa sa zemljama koje neovisnost priznaju.

"Svi znamo kakva će biti reakcija Srbije i svjesni smo te
problematike", rekao je zastupnik liberalnih demokrata (LDS) Mitja Slavinec, koji je ocijenio da je Janšin nastup bio nedovoljno konkretan i da je izvješće o prioritetima parlamentu predstavio samo nekoliko dana prije početka slovenskog predsjedanja EU-om.

Zastupnik liberalne stranke Zares Pavel Gantar rekao je da će uloga Slovenije u vezi s Kosovom biti da "koordinira" stvari, a ne da ih vodi, te upitao je li istina da će slovensko predsjedanje zasjeniti Francuska koja nastavlja predsjedanje poslije Slovenije. 

Zastupnik oporbenih Socijalnih demokrata (SD) Miran Potrč kritizirao je odluku vlade da s oporbom ne dijeli odgovornost tijekom predsjedanja EU-om što je ocijenio "arogancijom" vladajuće koalicije.

Jožef Jerovšek, zastupnik Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS), rekao je da je za Sloveniju predsjedanje Europskom unijom povijesni izazov te da je pravedno da predsjedanje dolazi u vrijeme kad vladu vodi stranka koja se najviše borila za samostalnu državu.

Jerovšek je rekao da su zapadni Balkan i Kosovo "naslijeđena agenda" koju preuzima Slovenija i da je još lani postojala nada da će kosovsko pitanje biti riješeno. Jerovšek je odbio tvrdnje o aroganciji Janšine vlade, te iznio mišljenje da iza kritika stoji bivši predsjednik države Milan Kučan koji je, kako je dodao, nedavno u jednom intervjuu pokazao interes da nakon parlamentarnih izbora sljedeće godine postane predsjednik vlade.