Haški sud osudio je Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba, u prvostupanjskoj presudi na doživotni zatvor. Kriv je za genocid u Srebrenici i najstrašnije zločine, kako je rekao sudac. Mladić je došao u sudnicu, no sudac ga je udaljio jer je protestirao kada nije udovoljeno njegovu zahtjevu da se prekine suđenje jer mu je loše.


Vijeće je izreklo presudu Ratku Mladiću: Nije kriv za genocid u šest općina istočne BiH, ali je kriv po svim ostalim točkama optužnice: za sudjelovanje u udruženim zločinačkim pothvatima, i to za genocid (u Srebrenici), progon, istrebljenje, ubojstvo, deportacije, nehumano djelo premještanja, teroriziranje, napade na civile i uzimanje talaca.

Osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.

"Počinjeni zločini spadaju među najgnusnije poznate čovječanstvu i uključuju genocid i istrebljenje kao zločine protiv čovječnosti. To su najstrašniji zločini", rekao je sudac Orie dodavši da sud nije uvažio "olakotne okolnosti" koje je iznosila Mladićeva obrana: njegov dobar karakter, slabe mentalne sposobnosti i poodmakle godine. 

Mladić je izricanje presude do stanke pratio djelomično okrenut leđima sudskom vijeću i gledajući u sudsku galeriju te se povremeno smijući i odmahujući glavom.

Kako je išao tijek suđenja, pročitajte u nastavku:

11:57 - Kad je riječ o UZP-u uzimanja talaca, pripadnika UN-a i UNPOFOR-a, vijeće je konstatiralo da je Mladić sudjelovao u njemu jer je odlučivao i o njihovuprivođenju i o njihovu puštanju. Cilj tog UZP-a bilo je sprječavanje zračnih napada NATO-a. Vijeće je utvrdilo da je Mladić bio sudionik UZP-a u vezi s uzimanjem talaca.

11:47 - Utvrđeno je i postojanje UZP-a u Srebrenici u kojem je između ostalog bio i Radovan Karadžić. Za njegovo počinjenje korištene su jedinice Vojske RS i MUP-a kojima je zapovijedao Mladić, konstatirao je sudac Orie.

"Bez njega zločini ne bi bili počinjeni na način na koji su počinjeni", istaknuo je dodavši da je ograničavao humanitarnu pomoć i dovodio javnost u zabludu. 

"Imao je namjeru uništiti muslimane u BiH, imao je namjeru ostvariti cilj UZP-a u namjeri sa Srebrenicom počinjenja krivičnog djela genocida", rekao je Orie.

11:43 - Vijeće je utvrdilo da je Ratko Mladić sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu u Sarajevu. Sudionici udruženog-zločinačkog poduhvata (UZP) u Sarajevu bili su pripadnici vojske i političkog vrha Republike Srpske.

11:40 - Sudac je nastavio s čitanjem presude. "Optuženi je bio u izravnom kontaktu s Vojskom Srbije. Često je savjetovao političare bosanskih Srba koje stavove zauzeti tijekom mirovnih pregovora kako bi ostvarili svoje strateške ciljeve. Ograničio je i isporuku humanitarne pomoći civilnom stanovništvu. Imao je i kontrolu nad sustavom širenja propagande. Namjerno je davao izjave kojima je na krivi zaključak navodio medije i međunarodnu zajednicu. Bez njega zločini ne bi bili počinjeni na način na koji su bili počinjeni. Vijeće je utvrdilo da je Mladić dao značajan doprinos uklanjanju muslimana i Hrvata s teritorija pod kontrolom bosanskih Srba", ističe Orie.

11:34 - Sudac Orie udaljio je Mladića iz sudnice jer je vikao kad su odbili prekinuti izricanje presude.

"Tamo je kauč na koji može leći i pratiti suđenje preko videolinka", konstatirao je sudac dodavši da su u blizini liječnik i medicinska sestra koji će paziti na njega.

11:30 - Obrana je zatražila da se prekine izricanje presude ili da se skrati i odmah iznese presuda jer Mladić ima visoki krvi tlak i moglo bi doći do životne ugroženosti, tvrdi obrana.

"Ovo je crveno područje po ocjeni liječnika iz Britanije i SAD-a. Tlak je bio 180/80", tvrdi obrana. No, predsjedavajući ih je odbio ustvrdivši da je Mladićev tlak bio 170.

11:16 - "Ovo je prvi puta u povijesti Haškog suda da je određena pauza tijekom izricanja presude. Ne zna se zašto je Mladić izišao", javila je Ivana Petrović, reporterka Nove TV koja u Haagu prati suđenje. 

10: 41 - Mladić je zatražio da ide na toalet, što mu je dopušteno, te je određena pauza.

10:40 - Vijeće nije utvrdilo da tužilaštvo nije dokazalo da je genocid bio dio sveobuhvatnog udruženog zločinačkog pothvata u kojem su sudjelovali Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Slobodan Milošević, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Mićo Stanišić, Momčilo Mandić i Jovica Stanišić.

No, Vijeće smatra da je u ratu u BiH Mladić izdao naredbe kojima se uspostavila i organizirala Vojske Republike Srpske.

10: 33 Genocid u Srebrenici: Vijeće je utvrdilo da su počinitelji izvršili radnje lišavanja života i nanošenja teških tjelesnih povreda muslimanima iz Srebrenice. Vijeće je konstatiralo da su fizički počinitelji namjeravali uništiti bosanske muslimane iz Srebrenice te da je počinjen genocid, ubojstvo i prisilno premještanje.

10:32 - Optužnica za Srebrenicu: "Radovan Karadžić naredio je Drinskom korpusu da stvori nepodnošljivu situaciju potpune nesigurnosti bez ikakve nade za preživljavanjem stanovništva Srebrenice. U ožujku 1995. Mladić je potpisao direktivu koja poziva na vojnu operaciju. Enklava je trebala nestati, isprazniti se... Teritorij je trebao postati srpski prisilnim uklanjanjem bosanskih muslimana. U srpnju su Srbi ušli u Srebrenicu. Vojska RS spaljivala je muslimanske kuće i džamije. Većina civila pobjegla je u Potočare ne bi i pronašla sklonište u bazi UNPROFOR-a. Većina muslimanskih muškaraca krenula je pješice prema Tuzli. Uvjeti oko UN-ove baze bili su loši, nije bilo vode, lijekova ni hrane. Sprske snage stvorile su zastrašujuću atmosferu granatiranjem oko baze. Otimali su ljude, odvodili ih, mnogi od njih nisu se nikad vratili. Potpisan je dokument kojim se nalaže da se civili evakuiraju. Republika Srpska organizirala je transport dijela civila na teritorij pod kontrolom BiH, ali vojnici su izdvojili su vojno sposobne muškarce. Zatočili su ih u privremeni centar, a zatim odveli na različite lokacije gdje su ih likvidirali. Mnogi od tih muškaraca i dječaka bili su premlaćeni, prijetilo im se, vrijeđalo ih se... Prisiljavalo ih se i da pjevaju srpske pjesme dok su čekali likvidaciju. Vojska bosanskih Srba ubila je nekoliko tisuća muslimanskih muškaraca i dječaka."

Za neka od tih ubojstava utvrđeno je da predstavljaju istrebljivanje i nehumano djelo prisilnog premještanja.

10:28 - Optužnica za Sarajevo: "Vojska RS namjerno je granatirala i iz snajpera pucala po Sarajevu, često po mjestima koja nisu imala nikakvu vojnu važnost. Civili su često ubijani dok su hodali po ulici s djecom, dok su išli po hranu... Primjerice, 18. studenog 1994., pripadnik Vojske RS ustrijelio je muslimanku koja je hodala s djecom po cesti. Metak joj je prošao kroz trbuh, a njezin sin je ubijen. Bosanski Srbi raketirali su i tržnicu Markale gdje je ubijeno 68 civila.

Utvrđena je namjera počinitelja svih članova SRK-a da ciljaju na civile i da nesrazmjerno unište grad. Patnje kojima su bili izloženi građani Sarajeva bile su znatne, nisu imali pristup hrani, vodi, plinu, struji... Prisiljeni su bili živjeti u stanju stalnog straha.

Vijeće zaključuje da su članovi SRK-a namjeravali terorizirati stanovništvo Sarajeva te da je to teroriziranje bilo izloženo kroz snajperiranje i granatiranje. Članovi SRK-a počinili su ubojstvo, teroriziranje civila, kao kršenje zakona i pravila ratovanja te ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti."

10:20 - Kad je riječ o genocidu u šest općina, vijeće je zaključilo da je veliki broj bosanskih muslimana i Hrvata bio ubijen ili im je nanesena teška fizička ili psihička povreda, ali ne i da je počinjen genocid.

Utvrđeno je tko su bili počinitelji. Većina članova vijeća izuzev suca Oriea zaključilo je da su bosanski muslimani bili ciljana grupa, no da su bili mali dio grupe i nisu činili njezin značajni dio. Vijeće se nije uvjerilo da su počinitelji imali namjeru uništiti zaštićeni dio muslimana, konstatirao je sudac Orie.

10: 19 - Zatočenici su bili primoravani da jedan drugog siluju i rade druge radnje. Mnoge su muslimanke silovane. U Foči u Karamanovoj kući redovno je silovano nekoliko grupa žena od kojih su neke imale i 12 godina. Neke su davali vojnicima pojedinačno, a neke je silovalo više njih.

10:17 - Sudsko vijeće utvrdilo je da su počinjeni zločini koji predstavljaju istrebljenje. Npr. 1992. policija i snage VRS-a pojavili su se sa strojnicama na ulazu prostorije 3 u logoru Keraterm. Tijekom noći u tu prostoriju, nakon što su uveli brojne zatočenike, ubačena je neka vrsta plina i nakon toga zatočenici su ubijeni pokušavajući pobjeći, odnosno na njih su pucali, mnogi su poginuli, a nakon toga su Srbi ušli u prostoriju i pobili ostale. Ubili su između 190 i 220 zatočenika tijekom te noći, čita Orie.

10:15 - U mnogim općinama počinjeni su deportacija i prisilno premještanje. U općini Kotor Varoš bosanskim muslimanima i Hrvatima vlasti su zabranile kretanje.

U općinama Banja Luka, Bijeljina, Foča, Koto Varoš, Prijedor, Pale, Sanski Most, Sokolac i Vlasenica - u tim su općinama počinjeni zločini deportacije i prisilnog progona, rekao je sudac Orie.

10:12 - Vijeće iznosi činjenične i pravne konstatacije za svaku stavku predmeta.

"Vijeće je konstatiralo da je tijekom cijelog perioda postojao oružani sukob na teritoriju BiH. Konstatirano je da su u nekoliko općina počinjena ubojstva te zločin protiv čovječnosti. Mnoge su žrtve ubijene za vrijeme i nakon napada Srna na nesrpska sela. Okolnosti su bile strašne, izvršavana su masovna pogubljenja, a neke su žrtve umrle nakon premlaćivanja. Počinitelji su pokazivali malo ili nimalo zanimanja za ljudski život", rečno je. 

Opisao je odvoženje zarobljenika u logor Manjaču.

"Neki zarobljenici tjerani su da jedu sol, nisu dobili vodu, bili su u kamionima, bilo je jako vruće i pili su urin te bušili rupe u ceradama kako bi došli do zraka. Oni koji nisu bili zdravi vraćeni su u kamione kada su došli do logora, a jedan od zapovjednika je rekao: "Vratite govna natrag, mrtvi mi ne trebaju."

Neka od tih ubojstava predstavljaju istrebljivanje, konstatirao je sudac.

10:01 - Počelo je izricanje presude.

"Vijeće naglašava da će na ovom zasijedanju iznijeti samo rezime svojih konstatacija", rekao je sudac Alphons Orie koji je iznio kronologiju od podizanja optužnice protiv Ratka Mladića.

Rekao je da se Mladić tereti po dvije točke optužnice za genocid te zločine protiv čovječnosti (pet točaka) - progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije i nehumano postupanje te kršenje ratnog prava (četiri točke) - ubojstva, teror, napad na civile i uzimanje talaca. Tužilaštvo je navelo da je sudjelovao u četiri udružena zločinačka pothvata.

22 godine čekanja na presudu Mladiću

Dvadeset i dvije godine od podizanja optužnice i 530 dana suđenja, napokon ćemo doznati presudu Ratku Mladiću (75), bivšem generalu bosanskih Srba optuženom za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine, uključujući i opsadu Sarajeva. Tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda zatražilo je za Mladića kaznu doživotnog zatvora.

Optužnica ga tereti za genocid po dvije točke - Srebrenicu 1995. te za šest općina 1992. - Foču, Vlasenicu, Ključ, Prijedor, Sanski Most i Kotor Varoš.

Optužen je i zločine protiv čovječnosti (pet točaka) - progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije i nehumano postupanje te kršenje ratnog prava (četiri točke) - ubojstva, teror, napad na civile i uzimanje talaca.

Ratni zapovjednik bosanskih Srba, poznat i kao "bosanski krvnik" optužen je za genocid počinjen u Srebrenici, gdje je u srpnju 1995. ubijeno više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Tereti se za ubijanje bosanskih muslimana i Hrvata, a u optužnici je navedeno ubojstvo najmanje 144 osobe u Biljanima, 200 zatočenika u Foči, oko 150 ljudi u logoru Keraterm kod Prijedora te ubojstvo 140 zatvorenika u logoru Sušica kod Vlasenice.

Mladića optužnica tereti i za opsadu Sarajeva koja je trajala od 12. svibnja 1992. do studenog 1995. (44 mjeseca) i u kojoj je ubijeno više od 10.000 ljudi, uključujući i granatiranje tržnice Markale 5. veljače 1994. godine kada je poginulo 66 ljudi i ranjeno više od 140.

Ratko Mladić također je optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata diljem Bosne i Hercegovine te uzimanje pripadnika UN-ovih mirovnjaka UNPROFOR-a za taoce.

Optužnica protiv Mladića uz osobnu odgovornost sadrži i sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čijem je čelu bio Radovan Karadžić s ciljem uspostave države u kojoj bi Srbi imali prevlast i s čijeg bi teritorija trajno uklonili Bošnjake, Hrvate i drugo nesrpsko stanovništvo.

Nakon što je bio u bijegu gotovo 16 godina Mladić je uhićen u Srbiji gdje je živio kao Milorad Komadić i napokon izručen Haškom sudu u svibnju 2011. Suđenje mu je počelo godinu dana kasnije, a završeno je u prosincu 2016. godine. Tijekom suđenja saslušano je 377 svjedoka. Na početku suđenja Mladić je odbio izjasniti se o krivnji te je u njegovo ime uneseno da se ne osjeća krivim.

Izricanje presude Mladićevi branitelji pokušali su odgoditi kako bi Mladića (75) čije se zdravlje, kako su tvrdili, pogoršalo pregledali srbijanski liječnici. Međutim, izvješće nezavisnih liječnika pokazalo da je zdravlje 75-godišnjeg optuženika stabilno i da presuda može biti donesena. Međutim, još ne neizvjesno hoće li Mladić prisustvovati izricanju presude.