Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Regiju istočne Europe i središnje Azije očekuje spor oporavak od svjetske gospodarske krize u ovoj godini, a zemlje regije suočene s jakim fiskalnim pritiscima, odnosno manjkom proračunskih prihoda, trebaju voditi brigu o ciljanoj socijalnoj potrošnji na najpotrebitije i najranjivije skupine, kazali su u petak dužnosnici Svjetske banke, nadležni za regiju.


'Zemlje istočne Europe i središnje Azije najteže su pogođene svjetskom gospodarskom krizom i vjerojatno će najsporije obnoviti gospodarski rast', rekao je Philippe Le Houerou, potpredsjednik Svjetske banke za regiju ECA. 'Gospodarski rast u regiji, koji je imao vrhunac s oko 7 posto 2007., pao je na negativnih 6 posto u 2009. Ova godina će biti teška za regiju s prognozom rasta od oko 3 posto, što je za pola manje od ostalih zemalja u razvoju. Izgledi za razdoblje 2011-2013. su nešto malo bolji jer se predviđa 3,4 posto rasta. Rast nezaposlenosti gura kućanstva u siromaštvo i dodatno otežava stanje za one koji su već siromašni', rekao je Le Houerou.

Vezani članci Milorad Dodik Veleposlanici u BiH na hitnom sastanku: Unija neće tolerirati secesionističke korake Opskrba Čeka li i ostatak svijeta kaos kao na Otoku? Nije sve u Brexitu, noćna mora globalnog lanca opskrbe postat će još gora

Različitosti među 30 zemalja regije rezultiraju i različitim učinkom krize na pojedine zemlje i njihove izglede za oporavak. Dvadeset zemalja regije iskusilo je pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2009., a ukupni raspon BDP-a bio je od negativnih 18 posto u Letoniji, do rasta od 9,3 posto u Azerbajdžanu. Svjetska banka je izvijestila da se regija ECA suočila s najvećim fiskalnim pritiscima u globalnoj gospodarskoj krizi među svjetskim regijama. Prosječni proračunski deficit popeo se na 6 posto BDP-a u ECA između 2008. i 2009., u usporedbi s 1 posto na Bliskom istoku, 3 posto u Latinskoj Americi i oko 4 posto u zemljama u razvoju u Aziji i Africi.

'Učinak krize, kao i dugoročne demografske, gospodarske i političke silnice, traže politiku koja pruža jednaki pristup uslugama i uključivi rast', rekao je Le Houerou, ističući kako je kriza učinila hitnom "reformu socijalne potrošnje". Kriza je također poništila rezultate suzbijanja siromaštva u regiji u proteklom desetljeću, pa je broj onih ispod granice siromaštva narastao za 13 milijuna, s posebno teško pogođenom Armenijom, Gruzijom, Kirgistanom i Moldovom. Kao rezultat toga, trenutačno 40 milijuna ljudi živi s manje od 2,5 dolara na dan (13,6 kn), a oko 160 milijuna s manje od 5 dolara na dan (27,2 kn), ističe Svjetska banka.

Stopa nezaposlenosti narasla je u cijeloj regiji, najviše u zemljama srednjih prihoda, kojima pripada i Hrvatska. Indermit Gill, glavni ekonomist Svjetske banke za regiju upozorio je da ne treba očekivati skori povratak motora rasta od prije krize - brzog rasta izvoza, velikog priljeva kapitala, visokih cijena roba, te snažne domaće potrošnje i stambene izgradnje. Upozorio je da vlade zemalja regije ECA imaju bitno veću potrošnju od zemalja u razvoju u drugim regijama. 'Općenito, državna potrošnja u zemljama regije srednjih prihoda, kao što su Poljska, Rusija, Ukrajina i Turska, sada je veća od 40 posto BDP-a, u usporedbi s 30 posto u zemljama srednjih prihoda ostalih regija', kazao je Gill.

Naglasio je da zemlje regije u 2010. moraju ubrzati fiskalne reforme. 'Među prioritetima je reforma sustava socijalne sigurnosti, promjena veličine školskih sustava, restrukturiranje financiranja zdravstva, smanjenje energetskih subvencija, ulaganje u infrastrukturu, smanjenje programa poticaja'.

>> Svjetska banka ponudila besplatan uvid u razvojne podatke

Te bi reforme, po njegovim riječima, trebale pomoći da se dođe do veće uključenosti u društvima, veće gospodarske konkurentnosti i u konačnici, većeg prosperiteta. Na traženje Hine da ocjeni kvalitetu fiskalne i monetarne politike vođene u Hrvatskoj od početka globalne gospodarske krize, Le Houerou je procijenio da 'Hrvatska nije imala puno manevarskog prostora', dodajući kako se i u tome očitiju razlike među zemljama regije. Indermit Gill je kazao da je Hrvatska bila 'vrlo dobra u trgovini i financijskom sektoru', dok je u fiskalnom sektoru mogla biti puno snažnija, no ustvari je vodila (proračunski) deficit. 'Hrvatska ima jako veliku potrošnju za mirovine i socijalnu pomoć, tako da je socijalni sektor slabost, prema financijskom sektoru koji je jak', rekao je Gill. (HIna)

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju