U siječnju je godišnja stopa inflacije u eurozoni, iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 8,5 posto, izračunao je europski statistički ured. U prosincu potrošačke cijene u eurozoni porasle su na godišnjoj razini 9,2 posto, a u studenom 10,1 posto.
U listopadu inflacija je dosegnula najvišu razinu od 2000. godine, kada je Eurostat počeo objavljivati podatke, od 10,6 posto. Na mjesečnoj razini cijene su u siječnju pale za 0,4 posto .
Energija je i u prošlom mjesecu bila glavni pokretač rasta cijena, poskupjevši za 17,2 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Poskupljenje je ipak znatno blaže nego u prosincu kada su njezine cijene bile poskočile na 25,5 posto. U odnosu na prosinac energija je pojeftinila za 0,9 posto.
Blago je na početku godine popustio i rast cijena svježe hrane u odnosu na isti mjesec 2021., na 11,6 posto. U prosincu poskupjela je 12 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena svježe hrane za 1,3 posto.
Kad se izuzmu promjenjive cijene energije i hrane, godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je u siječnju sedam posto i bila je viša za 0,1 postotni bod nego u prosincu.
Hrvatska u skupini "dvoznamenkastih"
I na početku nove godine najviše godišnje stope inflacije bilježile su baltičke zemlje, na čelu s Latvijom gdje je iznosila 21,6 posto. Slijede Estonija i Litva sa stopama inflacije od 18,8 odnosno 18,4 posto.
Dvoznamenkastu stopu inflacije, mjerenu HICP-om, zabilježile su u siječnju i Slovačka, od 14,9 posto, i Hrvatska, od 12,5 posto. U prosincu inflacija mjerena HICP-om iznosila je u Hrvatskoj 12,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj za 0,2 posto. Skupina zemalja s dvoznamenkastim godišnjim stopama inflacije uključuje i Austriju i Italiju, gdje su iznosile 11,5 odnosno 10,9 posto.
Eurostat nije raspolagao informacijama za Njemačku i Sloveniju. Najviše su pak u odnosu na prosinac porasle cijene u Slovačkoj, za 2,7 posto, pokazuju tablice Eurostata.
