Haag: Karadžić se ponovno odbio izjasniti se o krivnji

'Uopće se ne želim izjasniti o tome osjećam li se krivim ili ne... Ovaj mi sud nema pravo suditi', rekao je u Haagu Karadžić (63), koji se brani sam. Prije tog je na pitanje predsjedavajućeg sudskog vijeća Iaina Bonomyja o tome osjeća li se krivim po prvoj točki optužnice, koja ga tereti za genocid, Karadžić odgovorio kako osporava optužnicu na temelju svojeg sporazuma s međunarodnom zajednicom, čiji je predstavnik u to vrijeme bio Richard Holbrooke. 'Onda ja u vaše ime izjavljujem kako se ne osjećate krivim po jedanaest točaka optužnice', rekao je predsjedavajuči sudskog vijeća Iain Bonomy prije nego što je zaključio ročište.

Pročitajte i ovo Zbog utjecanja na izbore Trump priznao da je znao za isplate Michaela Cohena: "Novac nije uzet iz kampanje, već je moj" Predsjednik odbija optužbe Teški udarci za Trumpa: Bliski prijatelj optužio ga za isplaćivanje novca ženama u zamjenu za šutnju

tri vijesti o kojima se priča slijedi očevid VIDEO Izgorio poznati restoran, stižu dramatične fotografije: Poznat i mogući uzrok požara napad na ekipu Provjerenog Danka Derifaj otkrila što se događalo nakon šamara: Evo što se ne vidi na snimci HOROR U SUSJEDSTVU VIDEO Nadzorna kamera snimila jezivu scenu usred noći: "Grizem se što sam se vratila u krevet"

Izmijenjena i dopunjena optužnica

Karadžiću je to bilo prvo pojavljivanje pred sudskim vijećem radi izjašnjavanja o krivnji po izmjenjenoj i dopunjenoj optužnici, a ukupno sedmo otkako je 21. srpnja prošle godine uhićen u Beogradu i prebačen u Haag nakon 13 godina bijega. I na prvom izjašnjavanju o krivnji pred ICTY-em u srpnju također se odbio izjasniti. U trenutku uhićenja na snazi je bila izvorna pojedinačna optužnica protiv Karadžića iz svibnja 2000., ali je Tužiteljstvo u rujnu podnijelo prijedlog izmjenjene i proširene optužnice, koju je sudsko vijeće pod predsjedanjem Bonomyja odobrilo u veljači.

Izmijenjena optužnica i dalje tereti Karadžića za najteža djela, uključujući genocid, progon, ubijanje i druge zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom rata u BiH, dopunjena je novim činjenicama, a njezinim restrukturiranjem bolje su prikazane pojedinačne optužbe i usklađena je s važećom pravnom praksom Haškog suda. Optužnica i dalje ima 11 točaka, ali one nisu iste. Izbačene su dvije točke prijašnje optužnice, o sudioništvu u genocidu i teškim kršenjima Ženevske konvencije, dodane su nove dvije, a postojeće optužbe su restrukturirane.

Tereti ga se za genocid po dvije točke

Za razliku od prve optužnice, koja je sadržavala samo jednu točku za genocid, u ovoj optužnici Karadžića se tereti po dvije točke za genocid - prvoj za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima na području 10 općina - Višegradu, Prijedoru, Bratuncu, Foči, Brčkom, Ključu, Kotor Varošu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku tijekom 1992. a u drugoj za genocid nad osam tisuća muslimana u Srebrenici počinjen u srpnju 1995. godine. Od preostalih devet točaka, pet ih je okvalificirano kao zločini protiv čovječnosti, a četiri kao kršenje zakona i običaja ratovanja, pri čemu ga se tereti za protjerivanje, istrebljenje, ubojstva, deportaciju, silovanja, otmice i druge zločine.

Radovana Karadžića se u optužnici ističe kao 'mozak' rata u BiH, čovjeka koji je predstavljao 'najvišu civilnu i vojnu vlast' u RS između 1992. i 1996. Optužnica počinjena djela stavlja u okvir udruženog zločinačkog pothvata u kojem su, radi trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata s područja BiH pod kontrolom Srba, sudjelovali i drugi najviši dužnosnici Republike Srpske i Srbije, među ostalim i Biljana Plavšić, Momčilo Krajišnik, ali i Slobodan Milošević, Jovica Stanišić, Franko Simatović, Željko Ražnatović Arkan i Vojislav Šešelj.

Sudac Bonomy od Tužiteljstva traži da suđenje počne što prije i da do kraja ožujka podnese interni prijedlog načina na koji namjerava izvoditi dokaze u postupku protiv Radovana Karadžića.