VIDEO: Grčka zahtijeva povratak skulptura

Pročitajte i ovo uništene brojne kuće Stravični požari prijete popularnom ljetovalištu, vatrogasci se bore sa stihijom: "Šteta je nezamisliva" Crni dan za Mediteran Požari izmakli kontroli: Evakuacije, zatvorene ceste i temperature do 42 stupnja

tri vijesti o kojima se priča Nevjerojatne scene VIDEO Kupači se borili za vreće novca koje su donijeli valovi: Otkriveno tko bi mogao biti vlasnik Nezapamćena tragedija Poznato gdje je bila majka u vrijeme dok su stradali otac i dvoje djece. Općina će proglasiti dan žalosti: "Nikome nije lako čuti takvo nešto" STRAVA KAKVA SE NE PAMTI Novi detalji nezapamćene tragedije u Zagorju: Djeca imala ozljede od oštrog predmeta?

‘Danas cijeli svijet može vidjeti najpoznatije skulpture s Partenona na jednom mjestu, ali neke od njih nedostaju’, rekao je Papulias. ‘Vrijeme je da se zaliječe rane tog drevnog hrama i da se vrate skulpture koje mu pripadaju’, naglasio je. Skulpture, poznate kao 'Elginov mramor', stajale su na unutarnjem frizu Partnenona sve do početka 19. stoljeća. Tada ih je britanski veleposlanik u Otomanskom carstvu Thomas Bruce, 11. lord od Elgina, uz formalno dopuštenje otomanskih vlasti skinuo i odnio u London. Skulpture je 1817. prodao Britanskom muzeju, gdje se nalaze i danas.

Britanci su dugo vremena govorili da skulpture neće vratiti jer Grci nemaju za njih prikladno mjesto. Kod njih se nalazi ukupno 75 od 160 metara originalnog friza, a stari muzej Akropole bilo je tijesno i neprikladno mjesto po kojem su se turisti jedva mogli kretati. Grci su im sada taj argument izbili iz ruku. Na otvorenju novog muzeja u subotu navečer bilo je više od 300 uglednika iz cijeloga svijeta, uključujući hrvatskoga premijera Ivu Sanadera i ministra kulture Božu Biškupića. Novi muzej smješten je ispod same Akropole, u povijesnom središtu Atene, 330 metara južnije od podnožja poznate stijene. Arhitektonsko je remek djelo, a gradnja je koštala 130 milijuna eura. Zbog birokratskih peripetija gradnja i otvorenje kasnili su pet godina. Prema zamisli Meline Merkouri, bivše ministrice kulture Grčke, arhitektonski oblik Muzeja i glavne galerije na vrhu koja gleda prema Akropoli, određen je arhitekturom i dekoracijom antičkog Partenona, hrama božice Atene na Svetoj stijeni.

Goleme staklene stijene propuštaju prirodno svjetlo do prizemlja, a unutar betonskog omotača na svim su katovima neprimjetno uklopljeni uredi, servisni prostori i elektromehaničke instalacije. U prizemlju je staklena podnica kroz koju se mogu vidjeti arheološke iskopine ispod same građevine. Ti su nalazi djelomično odredili i ‘kroj’ temelja muzeja. U Muzeju Akropole izloženi su nalazi s Akropole u rasponu od prethistorijskih razdoblja, te kroz arhajsko, klasično, helenističko i rimsko razdoblje do kasne antike (Hina)