Odluke o potencijalnim ukrajinskim teritorijalnim ustupcima može donijeti samo narod Ukrajine, i to tek kad se uspostave snažna sigurnosna jamstva koja bi trebala uključivati multinacionalne snage pod vodstvom Europe, rekli su europski čelnici u zajedničkom priopćenju nakon sastanka u Berlinu u ponedjeljak.
Izjava deset europskih čelnika i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen uslijedila je nakon sastanka u Berlinu na kojem su podržali mirovne pregovore između američkih i ukrajinskih dužnosnika kojima se nastoji okončati gotovo četverogodišnji rat.
U priopćenju su istaknuli da bi Ukrajina trebala imati oružane snage od oko 800.000 ljudi kako bi bila u stanju odvratiti potencijalne napadače.
Osim toga, Europa bi trebala koordinirati "multinacionalne snage za Ukrajinu" u kojima bi sudjelovale zemlje koje to žele, uz potporu Sjedinjenih Država.
"To će pomoći u obnovi ukrajinskih snaga, osiguranju ukrajinskog neba i mora, a uključuje djelovanje unutar Ukrajine", stoji u priopćenju.
Sigurnosna jamstva sadržavala bi i mehanizam za praćenje primirja pod vodstvom SAD-a kako bi se pružilo rano upozorenje na mogući napad i reagiralo na kršenja prekida vatre.
"Odluke o teritoriju su na narodu Ukrajine nakon što se učinkovito uspostave snažna sigurnosna jamstva", naveli su europski čelnici.
U Berlinu je bio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je tijekom vikenda razgovarao s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jaredom Kushnerom.
Neimenovani američki dužnosnik novinarima je nakon razgovora rekao da će, prema sporazumu o kojem se razgovaralo u Berlinu, Ukrajina dobiti sigurnosna jamstva slična članku 5 NATO-a po kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli Savez.
Također je rekao da su američki mirovni pregovarači rekli Ukrajini da mora pristati na povlačenje svojih snaga iz istočnog Donecka kao dio bilo kakvog dogovora o okončanju gotovo četverogodišnjeg rata.
Nazivajući teritorijalne ustupke "bolnima", Zelenski je novinarima rekao: "Iskreno govoreći, i dalje smo na suprotnim pozicijama". No dodao je kako vjeruje da će američki pregovarači pomoći da se nađe kompromis.
"Ne mislim da SAD bilo što traži", rekao je Zelenski. "Ja nas vidim kao strateške partnere, dakle rekao bih da su ono što smo čuli po pitanju teritorija zahtjevi Ruske Federacije".
Rusija je anektirala istočnu ukrajinsku regiju Donbas, koja obuhvaća Doneck i Luhansk te još tri regije, uključujući Krim, što Kijev i njegovi europski saveznici smatraju neprihvatljivim. Ruske snage ne kontroliraju u potpunosti teritorij na koji Moskva tvrdi da polaže pravo, uključujući oko petinu Donecka.
Ruski diplomat: "Na rubu smo"
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je u ekskluzivnom intervjuu za ABC News u ponedjeljak da vjeruje kako su zaraćene strane "na rubu" diplomatskog rješenja za okončanje rata koji Moskva vodi protiv Ukrajine.
"Spremni smo postići dogovor", izjavio je Rjabkov govoreći o vladi ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dodao je da se nada kako bi sporazum mogao biti postignut što prije.
Američki dužnosnici iz administracije u ponedjeljak su signalizirali da bi mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine mogao biti bliže nego ikad prije, rekao je novinarima, pod uvjetom anonimnosti, da je doslovno 90 posto spornih pitanja između dviju zemalja već riješeno.
No Rjabkov je istovremeno ponovio dugogodišnje zahtjeve Moskve koje Kijev smatra neprihvatljivima u okviru bilo kakvog mirovnog sporazuma. Među njima je i ruska kontrola nad Krimom, koji je okupiran 2014. godine, kao i nad još četirima djelomično okupiranim teritorijima.
"Ukupno ih je pet i ni u kojem obliku ne možemo pristati na kompromis", izjavio je Rjabkov dok je govorio o ruskoj kontroli nad tim područjima.
Još jedna točka prijepora za Moskvu je moguće raspoređivanje postrojbi zemalja članica NATO-a u Ukrajini nakon završetka rata.
Rekao je da Rusija neće pristati na sporazum koji bi uključivao njihovu prisutnost na ukrajinskom tlu, čak i ako bi se radilo o sigurnosnim jamstvima ili o pripadnicima takozvane Koalicije voljnih.
"Ni u jednom trenutku nećemo prihvatiti, složiti se s tim ni biti zadovoljni bilo kakvom prisutnošću NATO-ovih snaga na ukrajinskom teritoriju", rekao je Rjabkov.
Govoreći u ponedjeljak, zamjenik ministra odbio je aktualnu rusku invaziju nazvati ratom, koristeći se terminom koji preferira Kremlj – "specijalna vojna operacija".
"Radimo ono što radimo i želimo to zaustaviti, a hoće li to biti zaustavljeno uvelike ovisi o tome kako ljudi koji podržavaju vlasti u Kijevu prihvate neizbježan ishod našeg uspjeha", rekao je Rjabkov.
Ruski dužnosnici invaziju su opravdavali kao nužnu mjeru zaštite etničkih Rusa koji žive u Ukrajini. Na pitanje o patnji i smrti pripadnika te zajednice kao posljedici rata, Rjabkov je rekao da osjeća suosjećanje s pogođenima.
"Cijela svrha onoga što tamo činimo jest osigurati da barem dio tih ljudi, većina njih, osjeti da im je bolje i da je, rekao bih, primjerenije biti ondje gdje pripadaju, a to je Rusija."
Rjabkov se tijekom rata često osvrtao i na odnose Rusije i SAD-a, uključujući pitanja nuklearne sigurnosti i kontrole naoružanja. No ovog je mjeseca rekao da će napredak u tim područjima biti moguć tek kada se Moskva uvjeri u "suštinska i nepovratna poboljšanja politike Washingtona prema Rusiji".
Prošlog je mjeseca u intervjuu za ruski državni časopis International Affairs rekao da je moguć i novi sastanak predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i predsjednika Rusije Vladimira Putina dok se nastavljaju razgovori o miru u Ukrajini. "Ništa ne bih isključio", rekao je tada Rjabkov.
