Površina Zemlje podijeljena je na tektonske ploče koje se kreću. U brojnim obalnim područjima oceanske ploče klize ispod kontinentalnih. Taj se proces uranjanja, ili potonuća jedne ploče pod drugu naziva subdukcija. Takva su područja najizloženija seizmičkim opasnostima i tsunamijima, naglasio je Armijo, stručnjak za tektoniku na IPGP-u. ‘Čile je jedinstveni prirodni laboratorij za proučavanje potresa, tako je velika brzina kretanja ploča’, dodao je taj znanstvenik čileanskog podrijetla.
Pročitajte i ovo
>> Čile: Nakon razornog potresa od 8.8 stupnjeva prijeti tsunami
>> Niz metropola nalazi se na smrtonosnim pločama
Napuklina se širi na 350 kilometara
Direktor Centra za seizmologiju Sveučilišta u Čileu, Sergio Barrientos, izjavio je da je potres koji se dogodio u Čileu puno jači od potresa koji se u siječnju dogodio na Haitiju. 'Ovaj je potres imao dužinu puknuća od 350 kilometara, što znači da postoji napuklina koja se širi na 350 kilometara. U potresu na Haitiju ta napuklina nije bila duža od 30 do 40 kilometara. Na Haitiju je puknuće bilo do dva metra, dok u današnjem potresu ima registriranih slučajeva i do osam metara što dokazuje da je ovaj potres jači od onog na Haitiju', rekao je Barrinetos. On smatra da bi se manji potresi mogli događati i do sljedećih mjesec dana, ali da jačina tih potresa ne bi smjela biti veća jačine današnjeg potresa.
Čile je pogodio potres najjače magnitude ikada zabilježene, 9,5 Richtera, 22. svibnja 1960. godine. Tada je prekinut više od tisuću kilometara dug dodir između dviju ploča ispod Čilea, oceanske ploče Nazca i južnoameričke ploče. Taj je potres izazvao tsunami čije se razaranje osjetilo u cijelom Tihom oceanu. Gotovo sve čileanske obalne gradove u 20. stoljeću je pogodio barem jedan jaki potres, rekao je Armijo. Najmanje 78 ljudi poginulo je u razornom potresu magnitude 8.8 Richtera koji je u subotu ujutro pogodio Čile. (P.K. / Hina)
