Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Čelnici zemalja članica EU-a, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupili su se u petak u Valletti na Malti na neformalnom summitu, na kojem će razgovarati o načinima za zaustavljanje priljeva migranata iz Afrike te o budućnosti EU-a nakon Brexita i odnosima s novom američkom administracijom.


Na summitu u punom sastavu najprije će se razgovorati o migrantskoj krizi, a nakon toga bez britanske premijerke Therese May, preostalih 27 predsjednika država ili vlada nastavit će razgovarati o budućnosti EU-a.

Vezani članci Novi čelnici Europske unije (Foto: Twitter/Donald Tusk) Evo tko će biti novi čelni ljudi Europske unije: "Mislim da je vrijedilo čekati ovakav ishod" Giuseppe Conte i Emanuel Macron (Foto: AFP) Talijanski premijer demantirao francuskog predsjednika: ''Macron je bio umoran''

EU priprema plan kojim želi zaustaviti i obeshrabriti afričke izbjeglice da se s libijske obale upućuju na opasan put prema Europi. Prošle je godine 181.000 ljudi prešla iz Libije u Italiju, a preko 4500 ljudi nije u tome uspjelo, izgubivši život u Sredozemnom moru.

Malteško predsjedništvo EU-a željelo bi s afričkim zemljama postići dogovor sličan onome s Turskom, koji je gotovo potpuno ugasio istočnomediteransku rutu preko Grčke.

Prema nacrtu deklaracije, koju bi čelnici trebali usvojiti, EU želi pomoći slabašnoj libijskoj vladi da smanji broj ljudi koji se upućuju prema Europi, prije svega kroz obuku i opremanje libijske obalne straže.

"Odlučni smo poduzeti dodatne mjere za zaustavljanje migrantskog priljeva centralnomediteranskom rutom i razbijanje poslovnog modela kojim se služe krijumčari ljudima te istodobno ostati oprezni u pogledu drugih ruta", kaže se u nacrtu deklaracije.

Ostaje pitanje što s ljudima koje zaustave libijske vlasti, s obzirom na katastrofalnu situaciju u toj zemlji. Prošli je tjedan njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere izjavio da bi trebalo uspostaviti "sigurne zone" izvan Europe u kojima bi se obavljali potrebni postupci za utvrđivanje tko ima pravo na azil. Dodatni je problem s kim uopće razgovorati u Libiji, koja je potpuno nefunkcionalna država s vrlo slabašnom vladom.

Ideja je da se izbjeglice uhvaćene na krijumčarskim brodovima u libijskim vodama vrate na libijsko kopno, a ne da ih se prebacuje u Europu. Nakon što bi se uspostavila kontrola nad morskom rutom, zahtjevi izbjeglica za azil mogli bi se procesuirati u Libiji, odakle bi onda sigurnim putem mogli ići u Europu oni koji dobiju pravo na zaštitu.

Nakon što ih napusti britanska premijerka May, preostalih 27 čelnika razgovorat će o budućnosti EU-a i pripremati deklaraciju koju bi trebali usvojiti na summitu u Rimu, 25. ožujka u povodu 60. obljetnice potpisivanja Rimskih sporazuma, kojima je utemeljena danšanja Unija.

Sastanak dolazi u trenutku kada je EU suočena s unutarnjim i vanjskim izazovima, pogotovo s dolaskom novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji iz temelja mijenja američki odnos prema Uniji.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u utorak je 27-orici čelnika poslao pismo napisano u prilično dramatičnom tonu u kojem kaže da je EU suočena s više izazova, među kojima je i nova američka administracija koja dovodi u pitanje zadnjih 70 godina američke vanjske politike.

"Izazovi s kojima je trenutačno suočena Europska unija najopasniji su od potpisivanja Rimskih sporazuma. Danas smo suočeni s tri prijetnje, koje ranije nismo imali ili kojem barem nisu bile tolikih razmjera", kaže Tusk.

Prva prijetnja je vanjska i odnosi se na novu geopolitičku situaciju u svijetu i oko Europe.

"Sve samouvjerenija Kina, posebice na moru, ruska agresivna politika prema Ukrajini i susjedima, teror i anarhija na Bliskom istoku i Africi, s radikalnim islamom u glavnoj ulozi, kao i zabrinjavajuće izjave nove američke administracije, čine našu budućnost krajnje nepredvidivom", kaže Tusk u pismu naslovljenom "Ujedinjeni opstajemo, podijeljeni padamo".

"Prvi put u našoj povijesti, u sve multipolarnijem vanjskom svijetu, toliko njih postaje otvoreno protueuropski ili u najboljem slučaju euroskeptičan. Posebice, promjena u Washingtonu stavlja Europsku uniju u tešku situaciju, s novom američkom administracijom koja, kako se čini, dovodi u pitanje zadnjih 70 godina američke vanjske politike", nastavlja Tusk.

Drugu prijetnju Tusk naziva unutarnjom i povezana je s rastom negativnih osjećaja prema EU-u, nacionalizmom i ksenofobijom. "Nacionalni egoizam također postaje privlačna alternativa integraciji", kaže Tusk.

Treću prijetnju Tusk vidi u stanju duha proeuropskih elita. "Pad vjere u političke integracije, prihvaćanje populističkih argumenata te sumnje u temeljne vrijednosti liberalne demokracije sve više su vidljivi", navodi predsjednik Europskog vijeća. U takvim okolnostima, kaže Tusk, EU mora pokazati hrabrost, odlučnost i političku solidarnost.

"Bez toga mi nećemo preživjeti. Ako sami ne vjerujemo u sebe, tko će drugi? Mi bismo u Rimu trebali obnoviti taj izraz vjere. U današnjem svijetu država-kontinenata sa stotinama milijuna stanovnika, europske zemlje uzete zasebno imaju vrlo malu težinu. Ali, EU ima demografski i ekonomski potencijal, što je čini partnerom ravnopravnim najvećim silama. Stoga, najvažniji signal koji treba doći iz Rima jest signal 27-omorice da su ujedinjeni. Signal da ne samo moramo, nego da želimo biti jedinstveni", naglašava Tusk. (Hina)