"Na temelju kontakata s predstavnicima Srbije, shvatili smo da je političkim i proceduralnim preprekama u srbijanskoj vladi spriječeno potpisivanje privremenog sporazuma", rekao je Rehn.
Pročitajte i ovo
drugi krug nuklearnih pregovora
Iran otvoren za kompromise oko nuklearnog sporazuma, ali ima jasan uvjet
Nuklearno naoružanje
Nakon što sutra istekne poseban sporazum, svijet će biti još bliži sudnjem danu
Rat na Bliskom istoku
Bliski istok u plamenu: Napadnuta zračna luka u Dubaiju, Trump zaprijetio NATO-u
Reakcija iz Srbije
Vučić odgovorio Milanoviću: "Neka Hrvatska pazi što radi"
Bori se za život
Tinejdžer (16) u kritičnom stanju: Ima teške opekline na 95 posto tijela, navodno zbog izazova s TikToka
Povjerenik Rehn je "izrazio žaljenje" zbog odgode, ističući da ponuda za potpisivanje toga sporazuma ostaje i dalje na stolu. "Mi smo spremni i čekamo da Srbija bude spremna", rekao je Rehn.
Rehn je izrazio razočaranje ponašanjem srbijanskog premijera Vojislava Koštunice zbog opstrukcije.
"Moram reći da mi je žao zbog opstrukcije nekih političara u Beogradu u blokiranju potpisivanja sporazuma", istaknuo je Rehn.
"Jedna stranka u koalicijskog vladi, DSS premijera Koštunice, odbija dati mandat za potpisivanje sporazuma, povezujući to s pitanjem Kosova. Ne tako davno, sam Koštunica od mene je tražio da podržim napredak Srbije na putu prema EU i govorio da europska budućnost Srbije i pitanje statusa Kosova nisu povezani. Razočaran sam što je pogazio svoja obećanja", rekao je Rehn.
U srbijanskoj vladi nema suglasnosti oko ponude EU-a. Premijer Koštunica ne želi sazvati sjednicu vlade, gdje bi bio nadglasan budući da većina ministara dolazi iz Demokratske stranke i G17 plus koje se zauzimaju za potpisivanje sporazuma. Koštunica traži da o tome očituje parlament u kojem taj sporazum ne može proći jer uz Koštuničin DSS protiv njega je i Srpska radikalna stranka.
EU je na sastanku ministara vanjskih poslova krajem prošlog mjeseca ponudila Srbiji potpisivanje privremenog političkog sporazuma, nakon što su propali pokušaji da se potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Nizozemska i Belgija su inzistirale da Srbija mora u potpunosti surađivati s Haškim sudom da bi SSP mogao biti potpisan.
Umjesto toga, ponuđen je privremeni sporazum kako bi se uoči drugog kruga predsjedničkih izbora pomoglo Borisu Tadiću u izbornoj utrci s radikalom Tomislavom Nikolićem.
Dan nakon izbora u EU-u su usuglasili dokument kojim su postavljeni pravni i financijski temelji za slanje misije na Kosovo.
Srbija se, uz čvrstu potporu Rusije, snažno protivi slanju te misije, tvrdeći da ta misija priprema teren za neovisnost Kosova i da nikakva misija ne može biti upućena bez nove rezolucije UN-a.
EU, s druge strane, tvrdi da postojeća rezolucija UN-a 1244 na temelju koje je raspoređena sadašnja misija UN-a UNMIK predstavlja odgovarajući pravni temelj i za europsku misiju.