Bijela kuća prihvatila sporazum s Balija

Godine 2012. ističe važenje Sporazuma iz Kyota o ograničenju emisije stakleničkih plinova, koji SAD nisu nikada ratificirale iako je to učinilo 175 zemalja.

Pročitajte i ovo EDITUS Premijera filma Karta za raj U tijeku potraga Prevrnuo se trajekt blizu otoka Balija, najmanje sedmero mrtvih: "Sada nam je fokus na pronalasku nestalih"

No, Bijela kuća se u subotu pobrinula da ublaži zaokret svoje
politike prema klimatskim promjenama, objavivši priopćenje u kojem izražava "ozbiljnu zabrinutost" s nekim aspektima odluke konferencije na Baliju.

Izvješće UN-ovog međuvladinog povjerenstva o klimatskim promjenama (IPCC) pokazalo je da zemlje u razvoju imaju važnu ulogu u smanjenju emisije štetnih plinova, stoji u priopćenju Bijele kuće.

"Shodno tome, a da bi pregovori uspjeli, od presudne je važnosti da većina razvijenih i zemalja u razvoju bude spremna preuzeti te obveze, u skladu sa specifičnostima svake zemlje, koje bi trebale doprinijeti.

Također, ističe sa kako se na pregovorima moraju jasno razlikovati zemlje u razvoju po veličini svojih gospodarstava, razini emisije i iskorištenja energije, te povezati te okolnosti s obvezama smanjenja emisije.

U pregovorima se moraju primjereno razlikovati odgovornosti manje i slabije razvijenih od većih i naprednijih zemalja u razvoju, te se treba osigurati različit tretman, navodi se.

U priopćenju se kao pozitivne odredbe Odluke konferencije na Baliju navode one koje pozivaju na razvoj čistih tehnologija, financiranje razvoja tih tehnologija u zemlja u razvoju, pomoć državama da se prilagode klimatskim promjenama, istraživanja sporazuma industrijskih sektora o emisiji i suzbijanje deforestacije, koje su sukladne dosadašnjoj politici administracije predsjednika Georgea W. Busha
prema problemu globalnog zatopljenja.

Voditeljica američkog izaslanstva državna podtajnica za demokraciju i globalne poslove Paula Dobriansky, u subotu je s govornice skupa u Baliju ispraćena s negodovanjem i iz povike "buu, buu..", nakon što je objavila da Sjedinjene Države odbacuju plan kako je napisan, zbog "neprihvatljivih formulacija".

Potom je izaslanik male Papue Nove Gvineje s govorice uputio izazov SAD-u da "ili vodi, ili slijedi ili ode".

Pet minuta kasnije, kada se činilo da je konferencija na rubu
kolapsa, Dobriansky se vratila za govornicu i objavila da je
Washington prihvatiti sporazum, na što se dvoranom prolomio pljesak.

Europska unija se zalagala da razvijene zemlje prihvate ograničenje emisije za 25 do 40 posto do 2020. godine, u odnosu na razinu iz 1990. godine. Washington se protivio tome, kao i Japan i Kanada.

SAD inzistira da Kina, Indija i druge nove ekonomije preuzmu
primjerne obveze za ograničenje emisije, kao i razvijene zemlje.

Iz posljednjeg nacrta sporazuma uklonjene su konkretne brojke, a umjesto toga je u fusnoti zadržana referenca na znanstvene rezultate o ograničenju emisije stakleničkih plinova.

Dogovor postignut na Baliju prvi put obvezuje SAD i Kinu da postave ciljeve za smanjenje plinova s učinkom staklenika, te uključuje smjernice za dvogodišnje pregovore koji bi trebali rezultirati globalnim sporazumom čije je potpisivanje predviđeno za 2009. u Kopenhagenu.

Europska unija je pozdravila sporazum.