Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv ratnog načelnika srednjobosanske općine Bugojna Dževada Mlaće i zapovjednika Armije BiH na tom području generala Selme Cikotića zbog likvidacija i drugih zločina nad zarobljenim Hrvatima, čiji ostaci još uvijek nisu svi pronađeni.
Prema priopćenju državnoga Suda BiH odbačene su optužbe protiv zapovjednika 307. brigade bošnjačke Armije BiH Tahira Granića, dok je optužnica protiv Mlaće i Cikotića djelomično potvrđena.
Pročitajte i ovo
Mlaćo i Cikotić se terete da su kao vodeći ljudi civilnih i vojnih bošnjačkih vlasti na području Bugojna tijekom 1993. i dijelom 1994. godine prekršili niz pravila međunarodnog humanitarnog prava o postupanju s ratnim zarobljenicima i zarobljenim civilima.
Mlaći se na teret stavlja da je zapovjedio ubojstva 23 do 26 zarobljenih Hrvata. On je prethodno napravio popis zarobljenika HVO-a među kojima su bili vodeći hrvatski politički i vojni dužnosnici. Na jednoj sjednici vodstva civilne i vojne vlasti sredinom godine je naredio njihovu tajnu likvidaciju. O tome postoji dnevnik kojega je Mlaćo vodio i u kojemu su navedeni ti detalji.
Zarobljeni Hrvati su prema navodima optužnice u zatvoru u gradu najprije mučeni i premlaćivani, nakon čega su odvođeni u posebne prostorije na planinski lokalitet Rostovo, nedaleko grada, gdje su likvidirani.
Pročitajte i ovo
Zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije BiH Selmu Cikotića se pak tereti da je propustio poduzeti mjere da spriječi ubojstva i nečovječno postupanje. On je izdavao i zapovijedi da se zarobljeni Hrvati izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim crtama, što je protivno međunarodnim pravilima humanitarnog prava.
Nakon rata pronađena su tijela osmorice Hrvata, dok se za ostacima još 15 ubijenih traga.
Navode iz optužnice Tužiteljstvo BiH planira dokazivati pozivanjem 62 svjedoka, među kojima su i dva svjedoka koji će iskaz dati uz mjere zaštite, zatim dva stručna vještaka, kao i prilaganjem oko 780 dokaznih materijala.
Dževad Mlaćo je je bio dugi niz godina dužnosnik SDA i njega su obitelji nestalih Hrvata optuživale da je odgovoran za njihovo stradanje. Nakon rata je radio kao profesor u gimnaziji gdje je predavao matematiku.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Cikotić je nakon umirovljenja u vojsci ostvario političku karijeru te je kao osoba od povjerenja čelnika SDA Bakira Izetbegovića bio ministar obrane te sigurnosti BiH.
Sud BiH ga je u prosincu prošle godine nepravomoćno osudio na tri godine zatvora, nakon što ga je proglasio krivim da je kao ministar obrane pogodovao zagrebačkoj tvrtku Scout pri otkupu zastarjelog oružja i streljiva pohranjenog u skladištima Oružanih snaga BiH. Sada je profesor na odsjeku za sigurnosne studije Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.
