Baselski odbor za nadzor banaka (BCBS), međunarodni forum za suradnju u nadzoru bankarstva, priopćio je u nedjelju navečer da je na sastanku postignut dogovor o takozvanim Basel III standardima, čija bi primjena trebala spriječiti ponavljanje globalnih financijskih kriza poput one iz 2008. godine.
Pročitajte i ovo
Novi standardi predviđaju da bi banke trebale imati takozvani tier 1 omjer kapitala od 4,5 posto, što je porast za 2,5 posto u odnosu na dosadašnji sporazum poznat kao Basel II, prenosi agencija dpa.
Tier 1 odražava omjer bankovnog temeljnog dioničkog kapitala prema ukupnoj, rizicima opterećenoj imovini, i smatra se mjerilom sposobnosti banke da podnese buduće gubitke. Primjerice, Tier 1 od 10 posto, značio bi da banka u svom trezoru drži 1 kunu na svakih 10 koju njezini klijenti imaju na računima.
Baselski dogovor
Novi dogovor osim povećanja temeljnog kapitala predviđa i druge zaštitne mjere koje bi osigurale da omjer kapitala i ukupne imovine banaka ne bude niži od 7 posto.
Baselski dogovor postignut je gotovo dvije godine nakon propasti američke investicijske banke Lehman Brothers koja je gurnula svijet u najdublju recesiju poslije Drugog svjetskog rata. Cilj novih mjera je ojačati banke kako se slična kriza ne bi ponovila.
Sporazum je rezultat kompromisa između američkih banaka i banaka iz Europe, koje su općenito manje kapitalizirane pa će one prema novim baselskim pravilima morati prikupiti više kapitala. Primjerice, jedna je studija pokazala da bi najvećih deset njemačkih banaka trebalo prikupiti 105 milijarda dolara kapitala.
Smjernice BCBS-a nisu obvezujuće, ali su se prijašnji dogovori regulatora u Baselu široko primjenjivali i prema njima su se ravnale vodeće svjetske financijske institucije.
O provedbi u Seulu
O provedbi reforme će na summitu u studenome u Seulu razgovarati čelnici najvećih gospodarskih sila okupljeni u skupinu G20.
Analitičari su ocijenili da će nova pravila zahtijevati od banaka da izdvoje ogromne svote potencijalno novog kapitala, zadrže više novca u blagajni radi zaštite od loših vremena, te da ograniče kreditiranje ako se čini da gospodarstvo raste prebrzo.
Cilj je stvoriti bankarski sustav otporan na krize, imun na cikluse procvata i kraha koji karakteriziraju razvijena svjetska gospodarstva, ocjenjuju analitičari. No bankari istodobno strahuju da bi novi sustav mogao usporiti ekonomski oporavak, spriječiti stotine milijardi dolara od potencijalnog kreditiranja i, prema nekim procjenama, smanjiti gospodarski rast za nekoliko postotnih bodova. Stručnjaci ocjenjuju da će nova pravila poskupiti kredite i otežati njihovo dobivanje.
>> 'Svjetska banka sugerira raspodjelu tereta krize na štetu običnih ljudi'
Novi standardi trebat će odobrenje nacionalnih vlada prije uvođenja u praksu. Članice BCBS-a, koji djeluje od 1974., su Argentina, Australija, Belgija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Hong Kong, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Južna Koreja, Južna Afrika, Luksemburg, Meksiko, Nizozemska, Njemačka, Rusija, Saudijska Arabija, Singapur, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Velika Britanija i SAD. (Hina)
