Bijela kuća više je puta, otkako je Donald Trump preuzeo predsjedničku palicu, potpuno jasno dala do znanja da je cilje SAD-a usvojiti agresivniji stav što se tiče njihovog vlastitog nuklearnog naoružanja.
Pročitajte i ovo
Trumpova administracija radi na politici nuklearnog naoružanja kojoj je cilj označiti jasan kraj eri razoružavanja nakon Hladnog rata. Drugim riječima, Trump želi povećati američki nuklearni arsenal te olabaviti uvjete u kojima bi se on mogao koristiti, piše Guardian.
U tom smislu, na sastanku Trumpa sa savjetnicima za nacionalnu sigurnost u rujnu, predstavljen je nacrt novog Pregleda stanja nuklearnog naoružanja (Nuclear Posture Review, odnosno NPR), a o istom je obaviješten i Kongres te američki saveznici. Iako se još uvijek vodi debata oko njega, očekuje se da bude dovršen do kraja tekuće ili početkom 2018. godine.
Novi elementi u tom dokumentu su: uvođenje balističkih raketa sa slabijim nuklearnim bojevim glavama, primarno namjenjenim odvraćanju Rusije od uporabe njezinih istovjetnih nuklearnih balističkih projektila u ratu oko Baltičkih zemalja; krstareća raketa s nuklearnom bojevom glavom koju bi se lansiralo s brodova; smanjenje ograničenja koje je Obamina administracija postavila u prijašnjem NPR-u 2010. godine, prema kojem bi SAD nuklearno naoružanje koristile samo u ekstremnim slčajevima obrane svojih vitalnih interesa ili saveznika te nikad protiv država koje nemaju nuklearno naoružanje; ulaganje napora u smanjenje vremena koje je potrebno SAD-u da pripremi nuklearno testiranje.
"Možete biti uvjereni da je naša administracija predana jačanju i moderniziranju američkih sredstava nuklearnog odvraćanja. Povijest je pokazala da je najsigurniji put do mira preko američke snage. Nema većeg elementa američke snage, nema veće sile za mir u svijetu od nuklearnog arsenala SAD-a", poručio je u petak američki potpredsjednik Mike Pence, tijekom posjeta zračnoj bazi Minuot u Sjevernoj Dakoti. U spomentuj bazi nalaze se američke interkontinentalne rakete Minuteman III te strateški bombarderi B-52.
Obzirom da Rusija svako malo testira nove i sve moćnije interkontinentalne nuklearne rakete, u Trumpovoj administraciji smatraju da SAD treba odgovoriti jednakom mjerom. Kao i u svemu dosad, Trump isto tako naporno radi na rušenju ostavštine svojeg prethodnika, Baracka Obame, koji je s Putinom u veljači 2009. godine potpisao sporazum "Novi Start" (New Start Agreement), o smanjenju nuklearnog naoružanja za oko trećinu od dotadašnjeg stanja.
Pred Trumpovom administracijom leže dva velika problema - sve to mora odobriti Kongres i za sve to mora postojati i adekvatan novac. U Kongresu su već sad zabrinuti da rastući troškovi nuklearnog programa izjedaju mogućnosti razvoj konvencionalnog američkog naoružanja.
Sve navedeno, pribojavaju se američki stručnjaci, moglo bi dovesti zapravo do nove utrke u naoružanju.
