Američki vrhovni sud zadao udarac rasnim povlasticama

Američki vrhovni sud zadao je u utorak udarac rasnim povlasticama kod upisa na fakultete, potvrdivši zakon savezne države Michigan o zabrani takve pakse na državnim sveučilištima.

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." 0:17 7 na farmi VIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"

Sa šest glasova za i dva protiv, sud je odbacio žalbu na zabranu koja je potvrđena referendumom, iako su suci bili podjeljeni oko toga o čemu se zapravo odlučivalo. Sud je dao jasno do znanja da se nije bavio puno širim i spornijim pitanjem jesu li upisi na fakultete kao izraz afirmativne akcije zakoniti ili nisu.

Tako se to radi, po hitnom postupku: Zbog rasizma izbačeni iz lige

Većina sudaca odbacila je argument nevladinih udruga da amandman na ustav Michigana iz 2006. koji je uveo zabranu ide na štetu rasnih manjinama, kršeći ustavno jamstvo jednakosti.

Afirmativni programi, koji su se pojavili 60-tih godina prošlog stoljeća u borbi protiv rasne diskriminacije, doživjeli su posljednjih desetljeća udarce iz konzervativnih krugova.

Michigan je jedna od osam saveznih država koje su zabranile davanje rasnih prednosti u visokom obrazovanju. Ostale su Arizona, Kalifornija, Florida, Nebraska, New Hempshire, Oklahoma i Washington.

Okružni prizivni sud u Cincinnatiu presudio je u studenome 2012. da je zabrana u Michiganu neustavna, pa se država žalila vrhovnom sudu.

'Udarac povijesno marginaliziranim skupinama'

Sudac Anthony Kennedy napisao je mišljenje, s kojim su se suglasili predsjednik suda John Roberts i sudac Samuel Alito, da prizivni sud nije imao ovlasti ukinuti zakon.

'Ovaj slučaj nije o tome na koji način bi rasprava o rasnim povlasticama trebala biti riješena, nego o tome tko bi je trebao riješiti', rekao je Kennedy.

Protiv većinske odluke vrhovnog suda bile su dvije liberalne sutkinje, Sonia Sotomayor i Ruth Bader Ginsburg.

Sotomayor je rekla da je odluka udarac 'povijesno marginaliziranim skupinama koji se uzdaju da će savezni sudovi štititi njihova ustavna prava'. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook