Nakon tri gimnastička zlata Slovenca Štukelja, prvo iduće za Jugoslaviju osvojeno je u Helsinkiju 1952. godine. Osvajači: četvorica hrvatskih veslača splitskoga Gusara.
Pročitajte i ovo
Meksiko 1968. obilježila je velika Đurđica Bjedov. Njezino zlato i srebro bile su prve i zadnje plivačke medalje u povijesti Jugoslavije!
Zlato su uzeli i vaterpolisti, s više od polovice Hrvata u sastavu.
U Muenchenu 1972. olimpijski je pobjednik postao najveći - Mate Parlov.
>> Srpski olimpijski odbor: Medalje su naše i nemamo o čemu razgovarati
U Montrealu 1976. zlato je uzeo još jedan od najvećih: Matija Ljubek.
U Moskvi 1980. trijumfirala je velika košarkaška reprezentacija. Pola momčadi bili su Hrvati, na čelu s Krešom Ćosićem.
Bogata berba u Los Angelesu 1984.: novo zlato za Ljubeka i vaterpoliste s više od polovice Hrvata te hrvača Lisjaka.
Priča završava u Seulu, zlatom vaterpolista, opet Hrvati s Bukićem i Šimencom čine više od polovice momčadi.
Sve u svemu, od 26 jugoslavenskih zlata, njih čak 11 osvojili su Hrvati velikim ili stopostotnim udjelom. Rasplet priče o nasljeđivanju očito neće biti jednostavan, valjda ga nećemo čekati još 17 godina.
