Znanstveni savjet Vlade raspravljao je u Banskim dvorima o aktualnoj epidemiološkoj situaciji. Zaključke je komentirao i premijer Andrej Plenković.

Galerija


Premijer Andrej Plenković na obilježavanju početka radova izgradnje druge cijevi tunela Učka rekao je da je sastanak Znanstvenog savjeta bio sadržajan i da nema poteškoća u radu tog tijela.

Otkrio je kako bi prve manje količine doza cjepiva protiv covida-19 u Hrvatsku mogle doći u sklopu Europskih dana cijepljenja planiranih za 27., 28. i 29. prosinca.

Tko će se prvi cijepiti?

Kako doznaje Dnevnik Nove TV, do kraja godine u Hrvatsku će stići doze dovoljne za nekoliko tisuća ljudi.

Cjepivo će tada primiti netko iz prve skupine prioriteta - ili zdravstveni djelatnici ili štićenici i radnici u domovima za starije. Moguće i jedni i drugi.

Hrvatska je ukupno, od svih proizvođača, naručila 5,7 milijuna doza cjepiva. Prvo stiže ono Pfizerovo.

"'Važno je da sada kada dolaze blagdani, smanjimo kontakte na najmanju moguću mjeru. Sutra će biti predstavljeno još nekoliko novih mjera'', istaknuo je premijer i dodao da će boljoj slici pridonijeti i to što neće biti nastave 30-ak dana. ''Bit mjera je investirati u bolju kliničku sliku pacijenata u siječnju'', podvukao je premijer koji je francuskom kolegi Macronu izrazio želju za brzi oporavak i prenio mu svoja iskustva s koronom. Najavio je da će Vlada idući tjedan prihvatiti plan cijepljenja i dodao da će cijeli proces trajati šest mjeseci. Nije želio otkriti detalje o novim mjerama. ''Sutra, sutra, sve će biti poznato sutra'', ponavljao je. Za sutra je najavio i slanje plana oporavka. ''Moramo se držati šest mjeseci, a onda gledati da se vrati turizam i sigurnost, da se krenemo vraćati što brže. Borimo se da se izvučemo iz situacije za koju prije godinu dana nitko nije ni očekivao da će to biti tema godine, a možda i desetljeća'', zaključio je.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u četvrtak je putem twittera objavila kako će cijepljenje protiv covida-19 diljem Europske unije započeti 27., 28. i 29. prosinca. Na pitanje znači li to da će prve doze cjepiva u Hrvatsku doći i prije 4. siječnja, kako je ranije najavljeno, Plenković je odgovorio potvrdno.

S obzirom da distribucija prvih doza cjepiva ovisi o odobrenju Europske agencije za lijekove, kazao je kako trenutno postoji intencija te agencije da pomakne prvotni rok za odobrenje cjepiva od 28. prosinca na nekoliko dana ranije.

"To bi omogućilo prvu distribuciju doza u jednoj manjoj količini", kazao je Plenković na otvorenju radova u tunelu Učka.
 

Zaključci Znanstvenog savjeta

Znanstveni savjet Vlade iznosio je svoje stavove o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj. Danas su se sastali prvi put nakon potpisivanja apela 26 znanstvenika, među kojima je i pet članova Znanstvenog savjeta Vlade.

"U Hrvatskoj je u četvrtak zabilježeno 3918 novih slučajeva zaraze koronavirusom na više od 12 tisuća testiranih, a umrlo je 85 osoba. Prije tjedan dana imali smo 4534 novozaražena", rekao je ministar Beroš u izjavi nakon sastanka. 

Rekao je da je Grad Zagreb po broju novozaraženih danas na prvom mjestu, a slijedi Primorsko-goranska županija. 

"Prosječna životna dob preminulih je 74,7 godina. Imali smo jednu preminulu mlađu osobu, ali sa značajnijim komorbiditetom, 82. godište. Osoba je bila vrlo teško bolesna. Imali smo osam preminulih osoba s jednim komorbiditetom. Sve ostale osobe imale su značajan komorbiditet. 

Svi članovi Savjeta rekli su kako je važno razgovarati, izmjenjivati spoznaje i zadovoljan sam što Znanstveni savjet plovi punim jedrima po ovom uzburkanom moru. Danas je cilj bila prezentacija najnovijih planiranih mjera. Svi su suglasni da je nove mjere, vezano za blagdane, druženja... potrebno donijeti. Svi se slažu da je zimski COVID izazovniji i da je ova bolest vrlo čudna i neobična. Infektolozi uočavaju dvije faze bolesti, početnu fazu - virusnu fazu i drugu fazu gdje ova bolest predstavlja imunološku bolest", izjavio je Beroš. 

Naglasio je i kako je uočen veliki postotak rehospitalizacije i da je naglašena važnost ranijeg dolaska u bolnicu. Na sastanku se govorilo i o gospodarskim učincima pandemije. "Najlakše je sve zatvoriti, s epidemiološkog aspekta, ali ne... ova Vlada promišlja o balansu", napomenuo je. 

O propusnicama: "Ako se bude nešto i donosilo, to će vrlo vjerojatno biti na županijskom nivou"

"Mi iz dana u dan promišljamo o našem odgovoru na pandemiju. Svaka zemlja ima svoje metode. Sutra ćemo objaviti nove mjere. Ne znači nužno da su strože i restriktivne mjere učinkovitije. Nećemo sada to prerano govoriti", rekao je ministar i komentirao mogućnost uvođenja propusnica.

"Mjere se trebaju sutra predstaviti, ali da, bilo je riječi i o određenim propusnicama. Imamo određeno iskustvo. Ni proljetos gradski i općinski nivo nije bio potpuno adekvatan. Ako se bude nešto i donosilo, to će vrlo vjerojatno biti na županijskom nivou", kazao je ministar. 

"Većina znanstvenika složila se da su one primjerene, potrebne i dobre. Sutra ćete sve čuti o tim mjerama. Ako se propusnice, odnosno ograničenje kretanja i uvede, sigurno je da će se neki propusti pokušati popraviti. Sve ćemo vidjeti sutra. Cilj mjera je spriječiti nepotrebna druženja. Apelirat ćemo, educirat ćemo da je potrebno spriječiti nepotrebna druženja", kazao je. 

Komentirao je i početak cijepljenja. "Teško je procijeniti dinamiku cijepljenja, ali mislim da će se EK boriti za svoje članice vezano za količinu cjepiva", kazao je. 

Beroš kaže da nisu razgovarali o otvaranju kafića od 21. prosinca i da to u ovom trenutku ne bi bilo primjereno. 

"Naši brojevi u ovom trenutku blago padaju, no mjesta za popuštanje mjera nema. Zimski COVID i drugi val nemaju veze s proljetnim i ljetnim COVIDOM", rekao je ministar i dodao da nisu razgovarali o odgovornosti Vlade u vezi s eventualno kasnim donošenjem strožih mjera. 

Nije želio potvrditi uvođenje novih strožih mjera, poručio je da će sve biti poznato sutra. Cijepljenje protiv koronavirusa bit će vrlo slično cijepljenju protiv gripe, zaključno je rekao Beroš. 

Otvoreno novo pitanje

Forenzički genetičar Dragan Primorac rekao je da su otvorili novo pitanje o postcovidu. "Niz kliničkih slika upozorava nas da već sad moramo početi voditi računa o komplikacijama koje se događaju nakon preboljelog koronavirusa, a na koji upozorava i literatura. Vrlo važna tema bilo je i pitanje cjepiva - kako vrlo kompleksan jezik genetike objasniti ljudima", kazao je. 

Što se tiče cjepiva, Primorac je rekao i da će to biti pitanje testa kredibiliteta EU-a te da svaka članica ima potpuno jednaka prava. "Nema šanse da se tu može dogoditi da Hrvatska bude deficitarna", rekao je Primorac.

Naglasio je i da je nakon cjepiva Pfizera i AstraZenece dobio i jako dobre recenzije za Modernino cjepivo, koje, kako je istaknuo, prema njegovim kolegama ima nevjerojatnu malu razinu nuspojava. Primorac je rekao da pitanje cijepljenja nije pitanje našeg osobnog hira, već zaštite cijelog pučanstva.

"Ako se ne postigne procijepljenost pučanstva, mi zapravo nećemo ispuniti onaj cilj i možemo doći sljedeće godine u deseti mjesec u sličnu poziciju da razgovaramo kao što razgovaramo danas, što nitko od nas ne bi želio", poručio je.

Što se tiče prepirki zbog navodnog sukoba interesa, Primorac je rekao da su sva pitanja u vezi s tim riješena. 

Izjava Dragana Primorca

Plenković na sjednici Vlade

Premijer Andrej Plenković na današnjoj sjednici Vlade apelirao je na građane da se odgode sva druženja unatoč blagdanima.

U srijedu je pak izjavio da se još uvijek raspravlja o eventualnom ponovnom uvođenju propusnica za kretanje između županija, o tome koliko bi one pridonijele smanjenju kretanja građana i time onemogućile daljnju dinamiku širenja zaraze.

Sutra će, rekao je, biti sastanak Znanstvenog savjeta, "kako bi se dobila šira slika o tome što se još može učiniti kako bi se dinamika širenja zaraze smanjila", rekao je premijer.

Hoće li se trenutačne mjere produljiti i hoće li se uvesti još stroža ograničenja, pa i propusnice, znat će se u petak. 

Nagađa se da bi se propusnice mogle uvesti od idućeg utorka te da će se uvesti zabrana okupljanja osoba iz više od dva kućanstva. Mjere bi navodno vrijedile do 8. siječnja. 

Zavrzlama i nastavak suradnje

Nakon što je predstojnik ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić razgovarao s članovima Znanstvenog savjeta, razriješila se zavrzlama oko njihove daljnje suradnje. 

Dio članova Znanstvenog savjeta Vlade - Nenad Ban, Branko Kolarić, Andreja Ambriović Ristov, Igor Rudan i Petra Klepac razgovarali su s predstojnikom ureda predsjednika Vlade, Zvonimirom Frkom-Petešićem i odlučili nastaviti suradnju.

Naime, ranije se pojavila informacija da su oni izbačeni iz Savjeta, no iz Vlade su to demantirali, a Frka-Petešić prije više od tjedan dana posuo se pepelom i izjavio kako je i on pridonio nesporazumu.

Naime, Igor Rudan, Nenad Ban, Petra Klepac, Branko Kolarić i Andreja Ambriović Ristov neki su od supotpisnika otvorenog pisma 21 znanstvenika koji su kritizirali rad sadašnje mjere i odgovor Vlade na epidemiju.

Nakon toga dobili su zahvalu na suradnji, no iz Vlade su demantirali da to znači prestanak suradnje. Iz Vlade je potom poručeno da će i dalje raditi zajedno.