Cilj Vlade je jasan – do kraja lipnja cijepiti 55 posto odraslih. Dakle, sve one koji se mogu cijepiti, budući da se mlađi od 18 ne cijepe. A koliko smo daleko od tog cilja?
Do danas je u Hrvatskoj prvu ili drugu dozu primilo 14,6 posto onih koji se mogu cijepiti. To znači da bismo u iduća 2 i pol mjeseca trebali cijepiti i tri puta više nego u protekla četiri i pol mjeseca. Za to će nam, osim volje građana, trebati i dovoljan broj cjepiva.
U Hrvatskoj se cijepiti može 3 milijuna i 300 tisuća građana. Toliko ih je starijih od 18 godina.
Budući da je za većinu dosad registriranih cjepiva potrebno primiti dvije doze za puni imunitet, treba nam najviše 6 milijuna i 600 tisuća doza cjepiva. Za 55 posto odraslih treba milijun i 800 tisuća za prvu dozu i najviše dvostruko toliko za potpunu imunizaciju.
Do današnjeg dana u Hrvatsku je stiglo nešto više od 800 tisuća doza, a iskorišteno ih je nešto više od 600 tisuća.
Dakle, trenutačno smo, s 491 tisuću cijepljenih, na otprilike trećini cilja i za cijepljenje svih starijih od 18 do kraja lipnja na dan bismo morali cijepiti 17 tisuća građana. Ovog tjedna na dan cijepimo oko sedam tisuća.
Cjepivo, pokazuju brojke iz Zavoda, ne bi trebalo biti problem. Do lipnja bi trebalo stići još milijun i 400 tisuća doza Pfizera, 330 tisuća doza Moderne, a AstraZenece 161 tisuću doza u travnju, dok za lipanj nema informacija, ali u Zavodu očekuju još 350 tisuća doza.
Pročitajte i ovo
Ne bude li zastoja, trebali bismo na raspolaganju imati više od 2 milijuna i 200 tisuća doza cjepiva.
Slijedi ključno - volja građana. U Hrvatskoj se sada za cijepljenje naručuje na nacionalnom portalu cijepise.zdravlje.hr, županijskim platformama, ali i telefonom kod liječnika.
Liječnici tvrde da platforme nisu centralizirane, a problemi sa središnjim portalom sve su vidljiviji. Osim što je u utorak portal pogreškom na cijepljenje pozivao i mlađe od 20 godina, interes je katastrofalan.
Loše brojke na portalu
Dosad se na portalu naručilo manje od 120 tisuća građana. Kad se tome zbroje cijepljeni, do cilja nedostaje još više od milijun Hrvata. Teško je očekivati da ih je toliko već zapisano u rokovnike županija i liječnika.
Najveći interes za cijepljenjem prema tom portalu jest u Gradu Zagrebu i Primorju, a najmanji u Lici, Podravini i Požeštini – okvirno na ukupan broj stanovnika interes je manji od jedan posto.
Vlada se iz priloženog tek može tješiti da su ovi podaci rezultat loše informatičke pismenosti građana, a i to je problem za sebe.
Koliko godina ima najmlađi prijavljeni?
Zanimljivo je da najmlađi prijavljeni ima osam godina, iako se oni ne cijepe, a najstariji 101. godinu. Najviše prijava stiglo je od 48-godišnjaka.
A koga smo dosad cijepili? Starijih od 80 godina cijepljeno je nešto više od 44 posto. U Irskoj su među najstarijima, tvrdi ECDC, cijepljeni svi. Među 70-ogodišnjacima prvu dozu primilo je njih 40 posto. U najboljem Luksemburgu njih dvije trećine. Cijepljeno je i 18 posto 60-godišnjaka i 8 posto 50-godišnjaka. Tu prednjači Mađarska s polovicom, odnosno trećinom cijepljenih.
Za kraj, ima i dobrih vijesti. Cilj smo postigli među medicinskim osobljem. Iz Ministarstva tvrde da je prvu ili drugu dozu primilo više od 70 posto zdravstvenih djelatnika.
U svakom slučaju, premijer Andrej Plenković si je, čini se, zadao ambiciozan plan i trebat će mu snažna kampanja, ali i idealan scenarij u isporuci cjepiva, koji je dosad svaki mjesec zakazao.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
