''Prema udjelu cijepljenih, starosti stanovništva i ukupnoj smrtnosti od COVID-19, niti jedna zemlja EU-a nema nižu ukupnu smrtnost, a da ujedno ima starije i slabije procijepljeno stanovništvo od Hrvatske. Cijepljenje je najbolje oružje u borbi s COVID-19 i u spašavanju života'', napisao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Prema udjelu cijepljenih, starosti stanovništva i ukupnoj smrtnosti od COVID-19, niti jedna zemlja EU nema nižu ukupnu smrtnost, a da ujedno ima starije i slabije procijepljeno stanovništvo od 🇭🇷. Cijepljenje je najbolje oružje u borbi s COVID-19 i u spašavanju života
— Vili Beroš (@ViliBeros) February 3, 2022
Niti jedna zemlja nema nižu ukupnu smrtnost, kaže on, a Hrvatska je prema broju smrtnih slučajeva od korone u posljednjih tjedan dana izbila na sam vrh neslavne liste zemalja EU-a.
Kumulativno, od početka pandemije, prema broju stanovnika Hrvatska je na opet ne baš sjajnom četvrtom mjestu u Europskoj uniji. OK, objasnio je ministar da se treba uzeti udio cijepljenih i starih. U našoj zemlji ovih prvih ima premalo, a ovih drugih puno, pa to onda valjda nije loša brojka. Ako je to htio reći ministar.
Ovom se objavom, možda, otvorilo još jedno pitanje. Ako nitko nema tako nisku smrtnost, a građani su tako slabo procijepljeni - ide li to na ruku antivakserima? Valjda ipak ne jer ministar poziva na cijepljenje i objašnjava da je ono najbolje oružje u borbi protiv bolesti COVID-19. Ili je možda poanta da nije ni čudo da smo loši u brojkama umrlih kad smo se slabo procijepili. Nama nije baš najjasnije, a trudili smo se.
Nije dugo trebalo da se povede rasprava na Twitteru. ''Koji je ovo jezik?''; ''Ovo nitko ništa ne razumije'', samo su neki od komentara.
Pročitajte i ovo
Razumijete li vi što je ministar Beroš želio reći?
Stiglo objašnjenje iz Ministarstva zdravstva
Nakon što smo se objavom teksta požalili da nam nije jasno, stiglo je objašnjenje iz Ministarstva zdravstva koje prenosimo u cijelosti.
''Glede smrtnosti naših građana tijekom epidemiološkog razdoblja, moramo biti svjesni šireg konteksta i određenih činjenica.
Prvo, imamo nisku procijepljenost unatoč tome što je cijepljenje dokazano najefikasnija mjera protiv hospitalizacija, teških oblika bolesti i smrtnih ishoda naših građana. Od zemalja EU-a samo u Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj manje je osoba završilo primarno cijepljenje nego u Hrvatskoj.
Drugo, zemlja smo koja ima staru populaciju te smo sedmi po redu od 35 zemalja Europe po udjelu starijih od 65 godina - odnosno oko 20% stanovništva starije je od 65 godina.
Treće, imamo visoku prisutnost rizičnih faktora poput prekomjerne težine, pušenja i konzumacije alkohola koji dovode do toga da imamo vrlo visoku prisutnost rizika za smrtnost od korone.
Četvrto, prisutnost visokog mortaliteta evidentirana i prije pojave epidemije i to posebice u bolestima koje su ujedno rizični čimbenici teških oblika bolesti COVID-19 i stoga smrtnosti od COVID-19.
Peto, rang-ljestvice mortaliteta na razini svake države imale bi smisla tek onda kad bi sve zemlje imale jednake sustave bilježenja smrtnosti, posebno smrtnosti od COVID-19.
''Ne radi se o konačnim podacima''
Naime, kod podataka o smrtnim ishodima COVID-19 - prema kojima neki uspoređuju zemlje na dnevnoj razini, ne radi se o konačnim, provjerenim podacima mortalitetne statistike nego o preliminarnim podacima čime su moguća veća odstupanja u odnosu na različite metodologije između zemalja.
Šesto, od trenutne smrtnosti, koja ovisi o fazi epidemije (uzlazni ili silazni dio vala) daleko je važnija kumulativna smrtnost od početka epidemije. Stoga usporedba trenutne smrtnosti među različitim državama nema previše smisla.
Po kumulativnoj stopi smrtnosti pojedine zemlje iz okruženja su u nepovoljnijoj situaciji od Hrvatske, a to su Bugarska, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Crna Gora i Češka.
Sedmo, letalitet - broj umrlih u odnosu na broj zaraženih je niži od brojnih zemalja u svijetu te je podjednak s letalitetom za cijelu Europu.
Osmo, među hospitaliziranim pacijentima zbog infekcije Omikronom - sve je veći udio osoba kod kojih smrtni ishod nastupa zbog drugog osnovnog uzroka smrti dok je pozitivitet na SARS-CoV-2 usputni nalaz.
Ako se promatraju tri osnovna parametra: udio cijepljenih, starost stanovništva i ukupna smrtnost od COVID-19, tada niti jedna zemlja EU-a nema nižu ukupnu smrtnost od COVID-19 a da ujedno ima starije i slabije procijepljeno stanovništvo od Hrvatske.
Dapače, Mađarska i Češka imaju višu ukupnu smrtnost od COVID-19 a manje starijeg stanovništva i bolju procijepljenost od Hrvatske'', objasnili su.
