Ustanove za zdravstvenu njegu žale se da nemaju opreme: "Prvi smo na udaru, a fali nam maski, rukavica..."

Vlasnica jedne ustanove za zdravstvenu njegu kaže nam da ovih dana ima posla preko glave. Njezinih pet medicinskih sestara i tehničara po nalozima liječnika opće prakse obilazi pacijente po kućama. Mijenjaju im zavoje, kupaju ih, daju infuzije, vade krv… Obujam posla im se, kaže, u vrijeme epidemije povećao za 30 posto.

Pročitajte i ovo stigle donacije U Hrvatsku dopremljeno još 57 tona medicinske opreme iz Kine popuštanje mjera? Premijer Plenković o rezanju plaća, ali i reaktiviranju gospodarstva: ''Prostora će biti''

"Moje sestre i tehničari stalno su na terenu. Izloženi su svaki dan. Ulaze u tuđe domove, uglavnom kod starih ljudi, ali i oni žive sa svojim obiteljima, pa se povećava rizik zaraze. A onda svakodnevno odlaze u dom zdravlja ili bolnicu“, govori nam vlasnica i dodaje da ima osjećaj da se dobar dio sustava primarne zdravstvene zaštite prebacio na ustanove za zdravstvenu njegu. Kaže da njezinih pet sestara i tehničara u prosjeku tjedno obiđe 100 domova.

No obujam posla nije jedini problem. Kažu da nemaju dosta zaštitne opreme.

"Mi smo prvi na udaru, najizloženiji smo. Fali nam maski, rukavica, o zaštitnim odijelima da ne govorim. Od Doma zdravlja dobili smo četiri kirurške maske, dvije kutije rukavica i dva vizira. Sami kupujemo, koliko nađemo. A i plaće su nam zakasnile. Svaki mjesec dolaze 10., 11., ovaj mjesec još ništa", kaže vlasnica ustanove.

U HZZO-u su nam objasnili tko je nadležan za opremu.

"Nabava zaštitne opreme nije u nadležnosti HZZO-a, već je u nadležnosti poslodavca. Ako postoji problem s nabavkom zaštitne opreme, poslodavac (ustanova, op. a.) trebao bi se javiti lokalnom kriznom stožeru“, objašnjavaju iz HZZO-a.

Dodaju kako oni nisu nadležni ni za plaće. Oni su ti koji plaćaju uslugu, odnosno provođenje zdravstvene usluge, a poslodavac, odnosno ustanova iz tog novca isplaćuje plaće. Ovog mjeseca novac je nešto kasnio jer je Upravno vijeće HZZO-a odluku o plaćanjima s ugovorenim ustanovama u doba epidemije donijelo 9. travnja, a objavili su je 10. travnja, pa je bio uskrsni vikend.

"Sav je novac danas otišao i trebao bi sjesti svima na račune", kažu u HZZO-u. Napominju i kako je navedenom odlukom o isplati limita u doba epidemije određeno da će HZZO isplaćivati određeni postotak sredstava ako ustanove ne uspiju odraditi 100 posto od ugovorenog.

"U djelatnosti zdravstvene njege u kući isplaćivat će se iznos u visini od 85 % maksimalnog mjesečnog iznosa sredstava (limita) utvrđenog ugovorom, ako osnovom likvidiranih računa za provedenu zdravstvenu zaštitu za mjesece ožujak i travanj 2020. godine ne ostvare 85 % limita", objašnjavaju kao primjer u HZZO-u.

Ako vlasnica ustanove radi više, može se osobno javiti u HZZO da bi vidjeli kako riješiti problem.

Novac od HZZO-a trebao bi stići svaki tren, a nakon nekoliko kontingenata zaštitne opreme koji stižu iz inozemstva također ne bi više trebalo biti nestašica.