Obavijesti Video Pretražite Navigacija
ovisno o epidemiološkoj situaciji

Kako će izgledati nastava u novoj školskoj godini? Stručnjakinja izdvojila jedan rizični faktor: "Razmišlja se da se stoga nastava organizira u blok satima"

Suzana Hitrec, članica Radne skupine za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021., i Sanja Vištica
Suzana Hitrec, članica Radne skupine za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021., i Sanja Vištica DNEVNIK.hr
Aktualno Galerija Suzana Hitrec, članica Radne skupine za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021. Suzana Hitrec, članica Radne skupine za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021. Foto: DNEVNIK.hr +0 Suzana Hitrec, članica Radne skupine za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021., i Sanja Vištica Galerija 1/2 >>
Svi učenici u škole kreću 7. rujna. Tko će osigurati, a tko platiti epidemiološku galanteriju, dezinficijense, maske i može li baš svaka škola osigurati propisani razmak između djece u učionicama, pitala je reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica članicu radne skupine za razradu i predlaganje mjera Suzanu Hitrec.

Članica radne skupine koja radi na mjerama te predsjednica udruge ravnatelja srednjih škola Suzana Hitrec kaže kako je zabrinuta kao i svi ostali ravnatelji, učitelji, nastavnici i roditelji.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Preporuke u četvrtak? Hoće li 11. svibnja biti škole? Mnogi roditelji to ne žele, neki ravnatelji misle da je prerano, u Ministarstvu kažu: "Sve se može i odgoditi" Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja državna matura u lipnju Divjak o kaosu u organizaciji nastave u školama: "Gradonačelnik nek se primi posla, a ne da šalje neka pisma"

"Međutim, sigurna sam da ćemo svi u školama sve poduzeti da osiguramo mjere koje možemo. Distancu do dva metra teško da ćemo moći postići, ali trudit ćemo se rasporediti namještaj i učenike da su na maksimalnoj mogućoj distanci", kazala je. Spomenula je kako se na sastanku govorilo o mogućnosti da se nastava preseli u neke vojne objekte, ali ona sumnja da bi to riješilo problem.

"Gdje će biti mogućnosti postoji ta varijanta da se seli u neke objekte, ali većina će ostati u školskim zgradama", kaže Hitrec te objašnjava kako bi se mogla organizirati nastava u višim razredima osnovne škole i srednjim školama.

"Za sada je rizični faktor da svi učenici predmetne nastave i srednje škole imaju više profesora u jednom danu pa se razmišlja da se nastava organizira u blok satima kako bi bilo što manje profesora i učitelja koji bi bili taj dan sa učenicima iz tog razreda. Razmišlja se i o tome da su učenici smješteni u jednoj učionici, da ih ne mijenjaju i da su u što manjem kontaktu s učenicima iz drugih razreda", kaže Hitrec.

Za djecu koja su u ugroženim skupinama, to jest, imaju kronične bolesti HZJZ će dati popis teških kroničnih bolesti i preporuku što činiti u tim slučajevima. "Postoji mogućnost izdvajanja ili će u najgorem slučaju ostati kod kuće i imati nastavu na daljinu", objašnjava.

Hitrec najviše brine sigurnost učenika i zaposlenika jer će teško biti organizirati nastavu ako osoblje bude na bolovanju. A postavlja se i pitanje nošenja maski i dodatnih troškova za roditelje, koje Hitrec želi izbjeći.

"Raspravlja se o tome trebaju li viši razredi osnovne škole i srednje škole nositi masku, i kakvu. Postavila sam pitanje postoji li mogućnost za srednjoškolce nošenja vizira, u svakom slučaju treba razmišljati o troškovima jer ne želimo da roditelji budu izloženi dodatnim troškovima", kaže i dodaje kako zasada nije odlučeno na čiji će trošak to ići.

Članica radne skupine istaknula je i kako će škole morati biti fleksibilne i mijenjati način rada i raspored iz dana u dan jer će se možda mijenjati i epidemiološka slika.

"Nedostatak učiteljskog kadra može biti problem ako cijeli kadar bude na bolovanju. U izolaciji moraju raditi u nastavi na daljinu, ali ako budu zaraženi to može biti problem. Naravno, ima puno onih koji su na birou, ali ne iz svih predmeta i svakako ne iz prirodoslovnih i strukovnih predmeta. Morat će uskakati oni koji su u sustavu. Morat ćemo napraviti matricu kako na brzinu riješiti takve situacije", kaže Hitrec te zaključuje kako bi se trebalo razmišljati i o reformi te početi raspravljati o tome koji su ključni sadržaji koji se moraju obraditi. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr


 

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene