Isplivala tamna strana švedskog modela: "Rekli su nam da oboljele ne šaljemo u bolnice. Neki su još mogli živjeti, ali ovako nisu imali šanse"

Lili Sedghi ispričala je BBC-ju da njezin otac Rezi nije mogao doći do liječnika na dan kad je umirao od koronavirusa, u domu na sjeveru Stockholma. 

Pročitajte i ovo ''Mjere na duge staze'' Švedska prošla brojku od 80.000 zaraženih koronavirusom: Vlasti pozvale građane da do kraja godine rade od kuće Švedski veleposlanik Zbog koronakrize zaglavio u Sjevernoj Koreji pa vježba jogu u parkovima: "To mi daje oslonac"

Medicinska sestra dala mu je morfij nekoliko sati prije smrti, ali nitko mu nije dao kisik niti je zvao hitnu pomoć.

"Nikoga nije bilo. Umro je samo. Nije pošteno", ispričala je Sedghi BBC-ju koji piše kako je većina preminulih od koronavirusa u Švedskoj starija od 70 godina, unatoč tvrdnjama vlasti da im je najveći prioritet briga o najranjivijima. 

I premijer Stefan Löfven prošlog je tjedna priznao da su podbacili. 

"Nismo uspjeli zaštiti najslabije, iako smo imali najbolje namjere", rekao je Löfven.

Švedska je zabranila posjete domovima 31. ožujka, ali, kao i ostatku Europe, piše BBC, mnogi su zabrinuti jer je zaštitna oprema kasnila, a i neki su radnici u dom u početku ulazili iako su imali simptome koronavirusa. 

Sve veći broj ljudi iz sustava proziva lokalne vlasti zbog donošenja protokola koji su ih odvraćali od slanja štićenika u bolnice ili od toga da onima s pogoršanim stanjem daju kisik bez odobrenja liječnika. 

"Rekli su nam da ne bismo trebali nikoga slati u bolnicu, čak i ako imaju 65 godina i još dosta godina za proživjeti. Neki od njih mogli su još živjeti sa svojim voljenima. Nisu imali šanse jer nikad nisu došli do bolnice", rekla je Latifa Löfvenberg, sestra koja je radila u nekoliko staračkih domova, a danas radi u bolnici u Stockholmu te tvrdi da na odjel za koronavirus i dalje pristižu uglavnom mlađi pacijenti.

To je BBC-ju anonimno potvrdila i druga liječnica te dodala da je tijekom epidemije nisu puno puta zvali u staračke domove. 

"Nije bilo diskriminacije"

Mikael Fjällid, privatni konzultant za palijativnu skrb, rekao je da vjeruje kako se mnogo života moglo spasiti da je više pacijenata otišlo u bolnicu ili da im se davao kisik. 

Dr. Thomas Linden iz nacionalnog odbora za zdravstvo rekao je da bi sami radnici trebali odvagnuti rizike koje takve odluke nose, poput onog da se u bolnice unese virus. Rekao je da se zdravstvene radnike tražilo da se pacijente ne diskriminira prema dobi.

Nije bilo obvezno pacijentima davati kisik, ali Linden smatra da su ionako mišljenja o terapiji kisikom podijeljena.

Iz regije Gävleborg, u kojoj je radila sestra Löfvenberg, kažu kako su im potrebe pacijenata uvijek na prvom mjestu te da sestre mogu nazvati liječnika kako bi se konzultirale o tome treba li pacijentu bolnička skrb. 

Vojna bolnica neiskorištena

Christoffer Bernsköld, glasnogovornik skrbi za starije za područje Stockholma rekao je da ima dovoljno resursa za sve pacijente te da nije istina da se starije pacijente ne smješta u bolnice zbog nedostatka kreveta. Podsjetio je i na vojnu bolnicu u glavnom gradu koja nije čak ni iskorištena. 

Priznao je da postoji dilema hoće li se pacijentu davati kisik ili ga se slati u bolnice. Kritičari poput Fjällida misle da su se vlasti bojale opteretiti sustav, u strahu od gubitka resursa u budućnosti. 

BBC prenosi i kako je švedski premijer prošlog tjedna dao dodatna sredstva regionalnim vlastima za borbu protiv koronavirusa. Najavio je i 2,2 milijarde kruna za obuku osoblja u domovima za starije. Rekao je i da sada nije vrijeme za traženje pogrešaka, ali da će komisija ispitati kako se kriza rješavala na svim razinama, ali tek kad najgore prođe.