Samo do podneva nekoliko je županijskih stožera objavilo najnovije podatke o zaraženima na svom području. Zbrajajući njihove brojke, a riječ je o svega sedam županija, broj novozaraženih iznosio je 45. Stoga smo sa strepnjom očekivali konferenciju Nacionalnog stožera.
Pročitajte i ovo
525 novozaraženih, 28 preminulih
Capak otkrio rezultate probne svadbe i domjenka: "To je dokaz da smo blizu stare normale"
odgađa se plaćanje poreza
Plenković objavio: "Od ponedjeljka ćemo stati s nastavom u svim školama i fakultetima na dva tjedna. Isto vrijedi i za vrtiće"
A onda u 14 sati ugodno iznenađenje - u Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zaraženo svega 48 osoba.
Otkud ta razlika, vjerojatno se pitaju mnogi od vas. Stvar je zapravo jednostavna - nema koordinacije u objavi podataka, pa svaki županijski stožer objavljuje brojke za svoja posljednja 24 sata.
Primjerice, ako neki županijski stožer objavljuje podatke u 9 ujutro, referiraju se na posljednja 24 sata na svom području. Međutim, dio njihovih jučerašnjih podataka već je dan ranije objavio nacionalni stožer.
Podaci stižu do 13 sati
Drenislav Žekić, stručnjak za odnose s javnošću, koji je odnedavno angažiran u Nacionalnom stožeru, objašnjava kako stvari funkcioniraju. "Postoji aplikacija koju popunjavaju lokalni stožeri. Nacionalni stožer na konferenciji u 14 sati objavi ono što je zaključno uneseno u aplikaciju do 13 sati", objašnjava Žekić.
U međuvremenu se može dogoditi da se promijeni neki broj, no riječ je o vrlo malim promjenama. Tek u slučaju neke izvanredne situacije Stožer pošalje izvanredno priopćenje.
Krešimir Macan, također stručnjak za odnose s javnošću, kaže da se doista može primijetiti da zapravo ne postoji dobra koordinacija Nacionalnog stožera s onima po županijama, pa je brojke teško pratiti i iz njih izvoditi zaključke.
Svi u isto vrijeme
"Koordinacija ne postoji. Koje bi bilo rješenje? Možda da svi županijski stožeri objavljuju brojke koje su dostavili Nacionalnom stožeru, no tu se pojavljuje problem što bi onda svi imali konferenciju u isto vrijeme. Najlogičnije bi bilo da županijski stožeri imaju konferenciju za novinare nakon Nacionalnog, recimo u 15 sati", kaže Macan, dodajući da bi se tada i brojke uskladile.
Žekić, međutim, smatra da je to neizvedivo. "Nezgodno je da idu svi u isto vrijeme zbog svih onih medija koji sve to prate uživo. A razlika u brojkama ipak nije toliko velika da bi se moralo tako raditi", kaže nam Žekić.
Zagreb šuti
I dok se svi, pa i najmanji stožeri, uglavnom oglase jednom dnevno kako bi njihovi stanovnici dobili najsvježije informacije o epidemiji na njihovom području, Grad Zagreb izabrao je drugu taktiku. Oni šute.
Iako u Zagrebu živi gotovo 800 tisuća stanovnika, i što na tom području ima najviše zaraženih u Hrvatskoj (prema posljednjim podacima na stranici koronavirus.hr u Zagrebu je 279 oboljelih), njegovi stanovnici apsolutno nemaju informaciju od svog stožera o detaljima epidemije u svom gradu.
Štoviše, teško bi bilo pronaći stanovnika Zagreba koji bi znao reći tko je na čelu gradskog stožera. Čak i kad bi tu informaciju pokušao pronaći na službenim stranicama lako bi moglo doći do zabune jer iako je kao načelnica zagrebačkog stožera navedena Olivera Majić, ona je na bolovanju, pa je na tom mjestu druga Bandićeva zamjenica, Jelena Pavičić Vukičević. No, ni to baš nije tako jednostavno. Čini se da je na čelu ipak - šef.
Konferencije jednom tjedno
U Gradu ne misle da je potrebno građane izvještavati o detaljima epidemije u njihovom gradu, pa su zato odlučili da će detalje o tome objavljivati - jednom tjedno. I to subotom.
Prva u nizu bit će ove subote u podne, potvrdili su nam iz Grada. Dodaju da svakog dana imaju kolegije na tu temu, ali ne smatraju da trebaju ljude maltretirati s tim detaljima. Ionako, kažu, čelni ljudi svakodnevno staju pred novinare i odazivaju se na novinarske upite.
Macan, međutim, ne misli da se radi o sustavu i smišljenoj strategiji. "Grad Zagreb se kompletno raspao. Samo su odglumili kauboje i ništa nisu radili. Prije potresa su kontrirali Nacionalnom stožeru, no nakon potresa totalno su stali. Zagreb, koji je trebao imati najbolji sustav, pokazao se najlošijim", kaže Macan.