Peti dan zaredom raste broj zaraženih, počela je druga faza cijepljenja, a Nacionalni stožer razmatrat će mogućnost popuštanja mjera od 1. ožujka.
Pročitajte i ovo
U srijedu je godina dana od početka epidemije. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak kazao je da je trenutačna incidencija 115,3. Povećanje je trideset posto.
"U Europi smo po dvotjednoj stopi incidencije na 14. mjestu. Ukupna kumulativna stopa smrtnosti je 1340, po čemu smo na 19. mjestu na listi zemalja Europske unije", dodao je Capak.
"Hrvatska uskoro prelazi brojku od 1000 sumnji na nuspojave na cjepivo", naveo je Capak i dodao da je učinkovitost cjepiva već nakon prve doze izuzetno visoka.
Produžuje se vrijeme davanja druge doze
"Produžit ćemo razdoblje davanja druge doze na krajnju granicu koju preporučuje EMA. AtraZeneca će ići nakon 12, a Pfizerovo cjepivo nakon 42 dana", rekao je Capak.
Za cijepljenje jednom dozom kaže da nitko od zemalja EU-a nije donio odluku o cijepljenju jednom dozom. "No zemlje većinom odgađaju drugu dozu kako bi se procijepilo više ljudi i produžio imunitet. Tako ćemo i mi", rekao je Capak.
Navodi da su u stalnom kontaktu s epidemiolozima na terenu.
"Za većinu osoba koje su oboljele imamo podatke gdje su se i na koji način zarazile. Uvijek ima onih za koje je to nemoguće otkriti. Najveći porast zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitskoj-dalmatinskoj županiji. Epidemiolozi kažu da se ljudi vrlo često opuste na druženjima", naveo je Capak.
Navodi da bi se cjepivo Johnson&Johnson moglo registrirati u trećem tjednu ožujka.
O britanskom soju
Što se tiče britanskoj soja, kaže kako određivanje sojeva ide prilično sporo.
"To je kompliciran postupak. Tu trebaju komplicirani softveri i vrijeme, pa nemamo tu informaciju. U screeningu je 17 uzoraka, no dijagnostika je na početku i ide puno sporije. Svakodnevno pitamo za rezultate, dobili smo informaciju da će ovog tjedna biti otvorena platforma na kojoj će se moći slijediti uzorci", objasnio je Capak.
Ravnateljica Infektivne klinike "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić rekla je da će se korigirati preporuke EMA-e.
"Pokazano je da je cjepivo sigurno i učinkovito. Smrti koje su se pojavile nisu bile dovedene u vezu s cjepivom, jedna je bila u kontrolnoj skupini kao rezultat teškog COVID-a, kod osobe koja nije primila cjepivo", rekla je Markotić.
Navodi da većina europskih zemalja ima 20, 30 do 70 posto zaraženih britanskim sojem.
"Sigurno je da i u Hrvatskoj raste postotak. Taj soj preuzima primat nad sojem koji je kružio posljednjih deset mjeseci. Ima ga u visokom postotku, širi se brže i lakše među mlađim ljudima i među djecom. Ne moramo ga ni potvrditi, znamo iz iskustva da on vrlo brzo raste i preuzima prostor", istaknula je Markotić.
Tko se sve treba cijepiti?
Navodi da bi se trebali cijepiti i oboljeli od autoimunih bolesti jer je rizik veći ako obole od korone nego od cjepiva.
"Za sada nema jasnih preporuka o tome tko se ne bi trebao cijepiti. Ne cijepe se jedino akutno oboljeli, osim ako te osobe i njihov imunološki sustav ne bi mogao izdržati infekciju. Tu su samo oni koji su alergični na određene sastojke cjepiva i oni koji imaju anafilaktičku reakciju - za njih je potreban poseban oprez", rekla je Markotić.
O cijepljenju preko reda
Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da će svi građani koji su se online prijavili za cijepljenje biti pohranjeni i obaviješteni o tome kad imaju termin.
O cijepljenju preko reda i inspekciji u Dubrovniku kazao je: "Propisana procedura ide svojim tijekom. Jučer je bio sastanak Povjerenstva. S obzirom na opsežnost dokumentacije i dopisa zdravstvenih ustanova, to će biti proces koji će trajati neko vrijeme. Povjerenstvo će analizirati dostupne dokumente i tražiti dodatna objašnjenja. Vjerujem da će se utvrditi ako je bilo određenih nepravilnosti i razina odgovornosti."
"Ja očekujem da će se, u ovisnosti o nalazu Povjerenstva, u sve uključiti i Hrvatska liječnička komora, koja može odlučiti radi li se o lakšim ili težim propustima i u skladu s tim mogu se donijeti određene mjere", dodao je Beroš.
Na pitanje novinara bi li trebalo doći do ostavki kod grubih kršenja, odgovorio je: "Nadležna tijela riješit će svoje i u skladu s tim bit će nekakvih posljedica."
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, s obzirom na to da je bilo riječi o cijepljenju preko reda u redovima MUP-a, nije htio komentirati tu temu. "To nije posao koji provodi MUP niti policija", rekao je Božinović.
Eventualno popuštanje mjera uz striktne epidemiološke mjere
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je današnji porast veći nego proteklih dana.
"Situacija se pogoršava u našem istočnom susjedstvu. Brojevi se dižu na jugu Hrvatske. To je jedna vrsta opuštanja, što nije dobro, pogotovo ako se svodi na neka veća privatna okupljanja ili proslave koje su odlukom stožera zabranjene i zapravo riskantne", rekao je Božinović.
"Razgovarat ćemo o tome što se može napraviti od 1. ožujka. Ako se i bude išlo u određena popuštanja, ona će biti popraćena striktnim epidemiološkim mjerama. Činimo sve što možemo kako bismo popustili tenzije dugotrajnosti ove krize. Bit će to sigurno dugi razgovori na Vladi i stožeri koji će trajati do kraja tjedna. Poanta uspjeha je da svi shvate da se moramo pridržavati mjera", rekao je Božinović.
"Svatko mora učiniti sve da bi zaštitio sve i svoje starije. Svatko mora pokazati razumijevanje za druge. Kad to postignemo, onda ćemo puno manje govoriti o konkretnim mjerama. Sve se svodi na to koliko se štitimo i provodimo osnovne mjere", rekao je Božinović.
"Nastojimo izbjeći otvori-zatvori. Mogućnost i jedna i druga - postoji. Voljeli bismo da nam mjere traju što dulje, ako nešto otvorimo, da se to ne zatvara za tjedan ili dva", istaknuo je Božinović.
Raste broj novih zaraženih
U posljednja 24 sata zabilježeno je 688 novih slučajeva zaraze koronavirusom te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2679. Među njima je 791 pacijent na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 63 pacijenta. Preminulo je 15 osoba.
Ranije je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao da uz novi petodnevni rast broja zaraženih postoji veliki rizik kod svakog otvaranja te da pokušavaju shvatiti je li porast vezan za neka žarišta ili je posljedica popuštanja ili nekih novih sojeva.
