U Srbiji je za posljednja 24 sata od posljedica infekcije covidom-19 umrlo 14 oboljelih, a potvrđena su 2823 nova slučaja zaraze, što je najveći broj novozaraženih na dnevnoj razini od početka epidemije 6. ožujka.
Pročitajte i ovo
Povećan je i broj pacijenata na bolničkom liječenju - danas ih je 2.764, do toga 126 na respiratorima, objavljeno je na specijaliziranoj internet stranici Ministarstva zdravstva covid19.rs. Od početka epidemije u Srbiji su testirana 1.442.642 uzorka, od toga 13.091 u posljednja 24 sata .
Do sada je potvrđeno ukupno 66.888 slučajeva zaraze, a s današnjim danom službeno je registrirano 915 umrlih od posljedica infekcije koronavirusom. Najviše preminulih na dnevnoj razini u Srbiji - 18, registrirano je 10. srpnja, u drugom valu korone. Stopa smrtnosti u odnosu na broj ukupno zaraženih je 1,37 posto.
Strože mjere u BiH
U Federaciji BiH uvode se strože mjere kojima će se pokušati obuzdati epidemija koronavirusa. Među njima je i policijski sat, odnosno zabrana kretanje od 23 do 5 sati ujutro. Odluka stupa na snagu u srijedu.
Od nje će biti izuzeti oni koji rade u smjenama, uz obveznu potvrdu poslodavca, kao i javni službenici koji provode mjere.
Tijekom policijskog sata zabranjeno je kretanje na području cijele Federacije BiH. Osim toga, ograničena su i okupljanja građana na najviše 30 osoba u zatvorenom ili otvorenom prostoru.
U BiH 46 osoba preminulo
U Bosni i Hercegovini potvrđeno je više od 1600 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a 46 zaraženih osoba preminulo je u protekla 24 sata, podaci su entitetskih zavoda za javno zdravstvo i vlasti distrikta Brčko. Zaraza je potvrđena kod 1123 osobe iz Federacije BiH te kod 475 iz Republike Srpske. Još sedam zaraženih je s područja Brčkog.
Broj novozaraženih blizu je prošlotjednog dnevnog prosjeka, no broj umrlih čija je smrt povezana s koronavirusom bilježi stalan rast. U bolnicama u Federaciji od ponedjeljka je umrlo 29 osoba, a u Republici Srpskoj 16. Još jedan smrtni slučaj je s područja Brčkog.
Veći gradovi i dalje su najveća središta širenja zaraze, a u utorak je prednjačila Bijeljina, u kojoj je potvrđeno 106 novih slučajeva. U Banjoj Luci zaraza je potvrđena kod 95 osoba, u Mostaru su registrirana 94 novooboljela, a u Sarajevu ih je bilo 78.
Vlasti u Federaciji BiH najavljuju uvođenje dodatnih mjera ograničenja kako bi pokušali spriječiti širenje zaraze, a time i pritisak na zdravstveni sustav koji je pod velikim opterećenjem. U RS-u zasad nema naznake uvođenja novih mjera.
U Sloveniji preminulo 27 osoba pozitivnih na koronu
U Sloveniji je u posljednja 24 sata s 4457 testova potvrđeno 1048 novih zaraza koronavirusom, što je više nego dvostruko veći broj nego prethodni dan, objavila je slovenska vlada. Preminulo je 27 osoba. Hospitalizirana je 1171 oboljela osoba, a na intenzivnoj njezi je njih 196.
Trend obolelosti s koronavirusom v 🇸🇮 na dan 9. 11. 2020 (00:00-24:00):
— Vlada Republike Slovenije (@vladaRS) November 10, 2020
- Št. testiranj: 4457
- Št. pozitivnih: 1084
- Št. hospitaliziranih: 1171
- Št. oseb na intenzivni negi: 196
- Dnevno št. odpuščenih iz bolnišnice: 104
- Število umrlih: 27#OstaniZdrav pic.twitter.com/g2LXXMRmWi
Postotak pozitivnih testova i dalje je oko 24 posto, zbog čega su jučer predstavnici vlade izrazili relativni optimizam da je vrh drugog vala epidemije već prošao, unatoč još uvijek zabrinjavajućem povećanju broja hospitalizacija. No u vladi su oprečna mišljenja treba li pristupiti popuštanju restriktivnih mjera ili ih čak zaoštriti, javljaju slovenski mediji.
Kako je sinoć objavila komercijalna televizijska postaja POP-TV, za zaoštravanje mjera, uključujući daljnju redukciju prometa i rada trgovina i uslužnih djelatnosti, zalaže se ministar zdravstva Tomaž Gantar, a prema tvrdnjama nekih medija ponudio je i svoju ostavku ako se mjere ne zaoštre ili čak dođe do njihova popuštanja.
Tome se najviše protivi ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek, koji upozorava da bi to nanijelo veliku gospodarsku štetu, dok premijer Janez Janša govori da već postojeće mjere treba striktno poštovati kako nove mjere ne bi trebalo uvoditi, tvrde jutros mediji u Sloveniji.
U Mađarskoj najavljeno ograničeno zatvaranje
Mađarska ima 103 nova slučaja smrti od posljedica COVID-19 u utorak, nešto manje od rekordnih 107 u subotu, dok je broj slučajeva zaraze porastao za 4140, priopćila je vlada.
U priopćenju se navodi da je broj hospitaliziranih, pozitivnih na koronavirus, porastao na 6153, te da je 461 pacijent na respiratoru. U zaokretu od svoje politike izbjegavanja strogih ograničenja kako bi se zaštitilo gospodarstvo, premijer Viktor Orban najavio je ograničeno zatvaranje od srijede u pokušaju da se spriječi prenatrpanost bolnica oboljelima od COVID-19.
Taj je potez uslijedio nakon poziva mađarskog sindikata učitelja roditeljima da ostave djecu kod kuće kako bi zaštitili sebe i učitelje od koronavirusa. Mađarska je u ponedjeljak izvijestila o trećoj najvišoj stopi smrti u Europi od posljedica koronavirusa na 100.000 ljudi u posljednjih 14 dana na temelju podataka Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, agencije EU-a.
Rusija ima više od 20 tisuća novih slučajeva
Rusija u utorak ima 20.997 novih slučajeva zaraze, uključujući 5902 u Moskvi, a sveukupan broj slučajeva zaraze od početka epidemije popeo se na 1,8 milijuna. U posljednja 24 sata u Rusiji je od COVID-19 umrlo 368 ljudi te se sveukupan broj smrtnih ishoda bolesti popeo na 31.161.
Ukrajina u posljednja 24 sata ima 10.179 novih slučajeva zaraze, objavilo je ministarstvo zdravstva, manje od rekordnih 10.842. Ministar zdravstva Maksim Stepanov kazao je da je do 10. studenoga u Ukrajini zabilježeno sveukupno 479.197 slučajeva zaraze, a 8756 ljudi je od COVID-19 umrlo.
Poljska zabilježila rast broja zaraženih
Poljska se suočava s naglim rastom broja zaraženih, s rekordnih 27.875 slučajeva u subotu. Ako taj broj u jednom danu prijeđe 30.000, Poljska će se zatvoriti, kazao je vodeći savjetnik ministra za COVID-19, profesor Andrzej Horban. Horban upozorava da je poljski zdravstveni sustav ne samo dosegao svoje kapacitete već ih je i prekoračio, stoga je donesena odluka o podizanju privremenih bolnica.
Poljska je prošli tjedan uvela nova ograničenja s ciljem sprječavanja širenja koronavirusa i na korak je do proglašenja nacionalnog zatvaranja, rekao je premijer Mateusz Morawiecki. Djeca od 7 do 9 godina pridružit će se starijim učenicima koji već prate nastavu na daljinu.
Otvorene su samo trgovine hranom i lijekovima, a hotelske sobe dostupne su samo za poslovna putovanja. Kulturne ustanove poput kinodvorana, kazališta i galerija zatvaraju se, najavljeno je. Te mjere u Poljskoj (38 milijuna stanovnika) potrajat će najmanje do 29. studenoga i budu li nedovoljne, sljedeći je korak "nacionalna karantena, potpuno zatvaranje", rekao je prošli tjedan Morawiecki na konferenciji za novinare.
U Češkoj pad broja zaraženih
Češka je u ponedjeljak zabilježila 6048 novozaraženih, čak 3000 manje u odnosu na tjedan ranije, no i dalje se radi o velikoj brojci pozitivnih na koronavirus u jednom danu. U zemlji od 10,7 milijuna stanovnika, broj sveukupnih slučajeva zaraze trenutno stoji na 420.875. Jučer je umrlo 2016 ljudi te se sveukupan broj umrlih popeo na 5074.
U Bugarskoj je u posljednja 24 sata potvrđeno 3816 novih slučajeva koronavirusa nakon 8826 testiranih uzoraka. Kako navodi agencija BTA, to znači da je stopa zaraženih 43,24 posto. Umrlo je još 106 osoba, što je prvi put da je dnevni broj smrtnih slučajeva prešao stotinu. U Bugarskoj su trenutačno aktivna 51.922 slučaja. Od početka epidemije u toj zemlji je registrirano 78.976 slučajeva koronavirusa, a preminula je 1771 osoba.
U Grčkoj je u ponedjeljak bilo 1490 novih slučajeva, a umrla je 41 osoba, priopćila je nacionalna Organizacija za javno zdravlje. Od početka pandemije zaraženo je 58.187 ljudi, a od tog broja 4456 slučajeva povezuje se s putovanjima u inozemstvo, a 15.977 su kontakti zaraženih. Na respiratorima se nalazi 239 pacijenata. Od koronavirusa do sada je u Grčkoj umrlo 825 ljudi.
U Francuskoj štrajkaju učiteljski sindikati
Francuski učiteljski sindikati održavaju diljem zemlje prosvjede i štrajkove i pozivaju na strože zdravstvene mjere u školama zbog nezaustavljivog širenja epidemije koronavirusa. Predsjednik Emmanuel Macron zbog drugog vala epidemije ponovo je uveo mjere karantene i zatvorio cijelu zemlju do 1. prosinca, uz izuzetak škola.
Ta je odluka razljutila mnoge učitelje i učenike koji tvrde da im je u pretrpanim razredima ugroženo zdravlje. U ponedjeljak su se učenici gimnazije u Compiegneu, sjeverno od Pariza, sukobili s policijom na prosvjedu na kojem su tražili da se razredi prepolove kako bi se smanjio rizik od zaraze.
Policija je na Twitteru objavila da je bilo uhićenih, da je jedan vatrogasac lakše ozlijeđen te da su se dogodili "neprihvatljivi" incidenti koji spadaju u kaznena djela. Ministarstvo obrazovanja pokušalo je umiriti zabrinutost te je srednjim školama dopustilo mogućnost djelomičnog održavanja nastave na daljinu, uz uvjet da se najmanje 50 posto predmetne nastave održava u školi.
Traže zapošljavanje još ljudi
Sindikati učitelja, međutim, zahtijevaju da vlada najhitnije zaposli dodatno osoblje kako bi se razredi, koji prosječno imaju više od 30 đaka, podijelili u manje skupine. Time bi se, ističu, mogla poštivati mjera fizičkog razmaka između učenika. No nisu svi učiteljski sindikati pozvali na današnji štrajk, što znači da će učinci sindikalne akcije biti različiti, ovisno o kojem se dijelu zemlje radi.
Očekuje se da će štrajkom najviše biti pogođene škole na pariškom području i području Marseillea. U Francuskoj su u svim školama obvezne maske za lice za učitelje i đake od šeste godine.
U međuvremenu se oglasio i Julien Lenglet, direktor pariške bolnice Antony Hospital, koji smatra da bi se zbog opasnosti od trećeg vala COVID-19 trebale odgoditi proslave Božića i Nove godine. Po njegovim riječima, te bi proslave predstavljale "golemi, međugeneracijski klaster" za mogući treći val infekcije novim koronavirusom SARS-CoV-2.
Od početka pandemije Francuska je zabilježila više od 1,8 milijuna slučajeva COVID-19 i četvrta je u svijetu po neslavnim brojkama, odmah iza SAD-a, Indije i Brazila.
Španjolska bez tradicionalnog okupljanja
Bez tradicionalnog grožđa na madridskom trgu Puerta del Sol, bez prolaska sveta tri kralja ulicama i bacanja slatkiša djeci, bez poslovnih blagdanskih večera, no prije svega bez poljubaca i zagrljaja, Španjolska se priprema na dosad nezabilježene božićne blagdane.
Dok koronavirus nezaustavljivo hara zemljom, gradske vlasti počele su na trgove i ulice postavljati ukrase, no atmosfera među 47 milijuna stanovnika daleko je od slavljeničke.
"Vidjet ćemo kako ćemo proslaviti ove godine... Ovisi o tome što će nam dopustiti vlasti", kaže 35-godišnja Elisa u svom malom stanu u Madridu. Lani je Novu godinu dočekala na glavnom madridskom trgu Puerta del Sol. Okružena tisućama ljudi, među kojima brojnim stranim turistima, ondje je u ponoć na svaki udar gradskog zvona pojela po jedno zrno bijelog grožđa.
Običaj po kojem svako od 12 zrna predstavlja mjesece u nadolazećoj godini, a njihovim se gutanjem priželjkuje sreća, sada će se prakticirati samo u stanovima i kućama. Stanovnici će u izravnom TV prijenosu pratiti voditelja u studiju, montiranom na praznoj Puerti del Sol jer će biti zabranjena okupljanja. "Tko je lani tijekom lude proslave na trgu mogao i pomisliti što nas čeka u 2020.", napominje Elisa.
Od ožujka se u Španjolskoj koronavirusom inficiralo više od 1,3 milijuna stanovnika, od čega ih je 38.830 umrlo, pa je to jedan od najpogođenijih dijelova Europe.
Bez tradicionalnih zagrljaja, poljubaca i blagdanskih okupljanja
Kako bi se suzbilo daljnje širenje bolesti, svaka od 17 autonomnih pokrajina uvodi svoje mjere ograničenog kretanja stanovnika. No svima je zajednička zabrana izlazaka i ulazaka u pokrajine. Neki gradovi poput Granade dodatno se zatvaraju. Time će biti onemogućeni posjeti rodbine tijekom blagdana. Policija povremeno zaustavlja vozila provjeravajući imaju li putnici dokument, poput potvrde s posla, koji opravdava njihove prelaske iz pokrajine u pokrajinu.
"Svima je jasno da će ovi blagdani biti drugačiji od lanjskih", istaknuo je španjolski ministar zdravstva Salvador Illa. Napominje kako će mjere biti uvođene u skladu sa situacijom. A ona se posljednjih dana pogoršava. Oko 87 posto stanovništva ne smije izlaziti iz svojih pokrajina poput Madrida, Katalonije i Andaluzije, a u njima se smije okupljati najviše šest osoba.
Vlasti pozivaju ljude da zaborave na blagdanska okupljanja za stolom s bakama, djedovima, unucima i rođacima. "Potreban je zdrav razum", ističe ministar Illa.
Vlasti ih sada pozivaju da prilikom blagdana u svojim domovima često provjetravaju stanove unatoč hladnoći, da održavaju međusobno razmak, peru ruke, ali i da se suzdrže od pjevanja te tradicionalne sklonosti glasnom pričanju kako se ne bi širio virus.
Restorani i kafići rade do 23 sata
Restorani i kafići diljem zemlje moraju se zatvarati u 23 sata, pa je jasno da ondje neće biti dočeka kao ranije. Kompanije ove godine neće organizirati večere za svoje zaposlenike.
To je dodatni udarac restoranima koji se već nalaze na izdisaju. "Brojni ugostiteljski objekti umiru", rekla je jedna konobarica u južnoj pokrajini Andaluziji za televiziju TeleCinco.
Italija u drugom valu zaraze
Italija je tijekom izbijanja prvog vala pandemije koronavirusa na Zapadu dobila pohvale zbog svoje discipline i zajedništva, no osjećaj zajedničke borbe polako se topi dok zemlja prolazi kroz drugi val zaraze.
Unatoč porastu broja zaraženih i broja umrlih, Talijani koji su u ožujku stoički podnijeli nacionalnu karantenu, sad su manje voljni poštivati manje rigorozne mjere, ohrabreni lokalnim političarima koji nisu u najboljim odnosima s vladom u Rimu.
Italija je prošli tjedan postala šesta zemlja u svijetu koja je prešla stopu 40.000 žrtava od posljedica zaraze koronavirusom. Premijer Giuseppe Conte postupno je uvodio strože mjere kako bi zaustavio trend rasta broja zaraženih, prilagođavajući ih diljem zemlje prema stopama lokalne zaraze, no zasad je takav trud polučio malo uspjeha.
Lombardija i Pijemont najgore pogođeni
Industrijske regije na sjeveru, Lombardija i Pijemont, pogođene su najstrožim mjerama, sa zatvorenim kafićima, restoranima i većinom trgovina i uslužnih djelatnosti, dok je ljudima naređeno da ostanu kod kuće, osim ako ne moraju na posao ili im je izlazak prijeko potreban.
Međutim, na ulicama Milana, glavnog grada Lombardije, u vrijeme kad su mjere na snazi, puno je ljudi, dok se uzduž ceste mogu vidjeti taksisti kako štrajkaju, a ljudi kako ispred otvorenih kafića ispijaju svoje jutarnje kave. "U ožujku mi je od COVID-a umro tata, no sad se ne bojim da će meni ili mojim bližnjima naškoditi virus, više se bojim za svoju tvrtku", govori 46-godišnja Tiziana Sette, koja je drugi put zaredom morala zatvoriti teretanu koju vodi u Milanu.
Organiziraju prosvjede
Za razliku od proljeća, posljednje mjere koje je nametnuo premijer Conte, naišle su na redovite prosvjede u gradovima diljem zemlje, gdje je skroman broj ponekad nasilnih prosvjednika bacao petarde te se sukobljavao s policijom. Slični prosvjedi viđeni su i u Francuskoj, Španjolskoj i drugim europskim zemljama, potaknuti rastućim brojem zaraza i strogim mjerama karantene.
Italija je prije udara COVID-19 bila najinertnija europska ekonomija, no zbog posljednjih zatvaranja i prognoza pada proizvodnje od 9 posto ove godine djeluje optimistično. Unatoč tome što je vlada zaledila otkaze, oko 330 tisuća ljudi izgubilo je poslove u periodu između veljače, kad je u Italiji počela pandemija, i rujna, prema brojkama statističkog ureda ISTAT.
"Više sam ljutit nego zabrinut zbog koronavirusa", rekao je Guido Bonvicini, 55-godišnji planinarski vodič iz regije Brescia na sjeveru zemlje. "Drugo zatvaranje blokiralo je sve moje planove, blokiralo je zimu i sve radne prilike do ljeta 2021. godine." Bonvincini, kao i mnogi Talijani, krivi Rim i 20 saveznih vlada zbog toga što nisu organizirali adekvatno testiranje i preventivne mjere kojima bi se kontrolirao drugi val. "Umjesto toga su ponovno udarili na nas, građane", rekao je.
Tvornice otvorene, ali...
Tvornice su i dalje otvorene kako bi spriječile totalni ekonomski krah, zbog čega industrijski sjever može odahnuti, no time se još više povećava ekonomski jaz sa siromašnim jugom, koji se uglavnom održava na poslovanju kafića, restorana i drugih uslužnih djelatnosti koje su sada bile primorane zatvoriti vrata.
Jug, na kojemu milijuni ljudi rade na crno, također je propustio mnoge mjere potpore koje je vlada dodjeljivala tvrtkama koje legalno posluju i imaju radnike na plaći, poput neplaćenog dopusta, potpora i poreznih olakšica. U Italiji je također na vidjelo izišla nesloga između nacionalne i saveznih vlada. Posljednji optužuju Rim da je prepopustljiv ili da je prestrog kad regionalnim vlastima delegira upute.
"Ovo je pljuska u lice Lombardiji", kaže guverner Attilio Fontana nakon što je Conte uveo posljednje restriktivne mjere, iako je njegova regija najteže pogođena virusom u drugom valu, kao što je to bila i u prvom.
Fontana je iz desničarske Lige, čijem čelniku Matteu Salviniju i drugim opozicijskim političarima raste popularnost na anketama, dok podrška Conteu opada, kako Talijani postaju sve umorniji od ekonomskih teškoća. "Vrijeme je da svi povučemo u istom smjeru umjesto da pokušavamo politički profitirati od virusa, inače idemo u smjeru katastrofe", kaže Massimo Galli, jedan od najistaknutijih virologa u zemlji.
Galli, šef odjela za infektivne bolesti u milanskoj bolnici Sacco, kaže da Talijani koji su zabrinuti za ekonomski opstanak više ne žele čuti što stručnjaci imaju reći o opasnostima virusa. "Nema sumnje da smo se za dio javnosti od heroja pretvorili u proroke propasti", rekao je.
