U 15 sati se ministar zdravstva Vili Beroš sastao s predstavnicima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i epidemiolozima. Tema razgovora bila je posljednja najava ministra prema kojoj će se i na temelju brzog antigentskog testa moći dobiti COVID potvrda. Zasad je to moguće samo PCR testom.
Pročitajte i ovo
''Razgovarali smo o promjeni strategije i činjenici da su sve zemlje Europe limitirane PCR kapacitetima. S obzirom na pojavu boljih brzih antigenskih testova i njihovu reakciju, epidemiolozi su mišljenja da njihova upotreba doživljava novi vid'', rekao je nakon sastanka Beroš.
''Bitno je vrijeme reakcije i vrijeme dijagnosticiranja novih slučajeva. Jučer je HZJZ nešto promijenio upute za karantenu i izolaciju. Sve u svemu, dobar sastanak'', poručio je.
Dijagnostika brzim testovima
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak je objasnio da se, s obzirom na veću testiranja potrebu, treba pripremiti za veći broj testiranja u trenutcima kada se u Europi širi omikron soj koronavirusa.
''Dogovorili smo i na koji način će se to financirati, a skupa s preporukama koje su jučer izdane, gdje smo explicite napisali da se brzi antigenski testovi ne moraju potvrđivati PCR-om, proširili smo to da se zaraza može dijagnosticirati brzim antigenskim testovima'', kazao je.
Brze antigenske testove radit će i liječnici opće prakse u svojim ordinacijama, otkrio je Lucian Vukelić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. ''Testiranje će biti moguće u svim onim ustanovama koje su naši ugovorni partneri s kojima imamo komunikaciju preko CEZIH-a i bit će za to plaćen'', kaže.
Vrijede samo u Hrvatskoj
Zbog tehničkih prepreka ljekarne zasad neće provoditi dijagnostičke testove, dodao je Capak i naglasio da će se COVID potvrde izdane na temelju brzih antigenskih testova vrijede samo na području Hrvatske.
"Ta mogućnost već sada postoji, a sada će se proširiti na cijelu Hrvatsku i vrijedit će samo u Hrvatskoj. Mi smo uložili prigovor na to što takve potvrde neće vrijediti u Europskoj uniji", rekao je.
COVID potvrda temeljena na brzom antigenskom testu vrijedit će 48 sati, a PCR test 72 sata, dodao je.
Beroš je objasnio da je ključna razlika, u odnosu na dosadašnje razdoblje, ta da će ordinacijama primarne zaštite testiranje ubuduće plaćati HZZO, a do sada su im to plaćali poslodavci ili same testirane osobe.
Na novinarsko pitanje o mogućem nezadovoljstvu liječnika primarne zaštite koji se stalno žale na preopterećenost, ministar Beroš je odgovorio protupitanjem: "A tko bi to trebao raditi ako ne primarci?".
Kako će izgledati praksa?
Kako bi ove promjene mogle izgledati u praksi pojasnila je reporterka Dnevnika Nove TV Martina Bolšec Oblak. ''Ako se netko zarazi koronavirusom, treba se javiti svom obiteljskom liječniku koji će procijeniti. Ako se, recimo, PCR testiranje čeka dugo, oko osam dana, devet ili deset dana, tada će liječnik procijeniti da treba dati uputnicu za brzo antigensko testiranje čiji rezultati stižu za svega 15-ak minuta'', kazala je. Postoji gotovo tisuću liječnika obiteljske medicine, ginekologa i stomatologa kod kojih će se građani moći testirati.
Kako će izgledati dnevna izvješća Stožera?
Na pitanje o tome hoće li se u dnevnim izvješćima Stožera izvještavati odvojeno o rezultatima PCR i brzih antigenskih testova ili će se zbrajati, Capak je kazao da se o tome još razgovara.
''Postoji mogućnost paralelnog izvještavanja jer neki članovi Stožera misle da je dobro da se izvještava posebno, a neki da treba zbrojiti. Zasad smo najbliže dogovoru da se izvještava paralelno'', kaže.
Beroš je otkrio i da je dosad u Hrvatskoj aplicirano 106 doza lijeka protiv COVID-a. Od početka epidemije na testiranje je potrošeno oko četiri milijarde kuna, otkrio je Vukelić.
