O mogućem novom načinu cijepljenja, lijeku i idućim fazama epidemije reporterka Dnevnika Nove TV Valentina Baus razgovarala je s imunologom Zlatkom Trobonjačom.


Pola stanovnika u Hrvatskoj još nije primilo niti jednu dozu cjepiva. S druge strane, neki će uskoro primiti treću. Zbog čestih mutacija virusa postavlja se pitanje može li virus toliko mutirati da se učinkovitost sadašnjih cjepiva drastično smanji, izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Valentina Baus.

Profesora Trobonjaču pitala je misli li da će zbog čestih mutacija trebati uskoro mijenjati sastav cjepiva?

Vezani članci Antitijela, ilustracija Provjerio antitijela prije i nakon cijepljenja: ''Za mene je to bila prava noćna mora, 15 dana užasa...'' Koronavirus, ilustracija - 2 Danas gotovo 5000 novozaraženih: Od jučer preminule još 62 osobe, poznato koliko ih nije bilo cijepljeno

Vidimo da mRNA cjepiva dosta loše djeluju na ljude u smislu sosbne zaštite ljudi. Mnogi se mogu inficirati, neki koji se inficiraju mogu prenositi virus, naravno puno manje nego oni koji nisu cijepljeni, to je važno napomenuti, jer se često spominje da ljudi koji su cijepljeni mogu prenositi virus. Mogu, ali daleko, daleko manje. Sama činjenica da se manje inficiraju i da oni koji se inficiraju imaju puno manje virusa u svom tijelu, onda naravno da manje prenose", rekao je profesor te potvrdio da će se sastav cjepiva vjerojatno mijenjati.

"Vidimo da je delta virus po svojim obilježjima poseban virus unutar SARS-CoV2 skupine virusa. Dakle, da se izuzetno snažno množi u nosnoj i usnoj šupljini i da ga zbog toga mRNA cjepiva relativno slabo kontroliraju. U principu bilo bi puno bolje kad bi imali cjepivo koje bi moglo viditi u snažno stvaranje IGA protutijela pa se zato razmišlja o proizvodnji cjepiva koje bi se davalo intranazalno, dakle u obliku jednoga spreja uštrcavalo u nosnu šupljinu. Takva IGA protutijela bi zasigurno bila zaštitna i puno više neutralizirala delata soj, ali i neke druge sojeve koji naravno ulaze preko nosne ili usne šupljine, nego ovo cjepivo koje se daje direktno u mišić".

Hoćemo li uskoro imati lijek u obliku tableta?

Znamo da je Pfizer krenuo u istraživanje i dizajn jednog lijeka koji bi trebao blokirati glavnu proteazu virusa. To je jedan pametan pristup u dizajnu lijeka protiv ovoga virusa jer, u principu, sada jedino što imamo u borbi protiv virusa od lijekova su kortikosteroidi koji se koriste u drugoj fazi virusne bolesti, dakle kada nastupa ona citokinska oluja i prekomjerna upala.

Neki znanstvenici spominju Covid 22 koji bi mogao biti puno gori, dosta je tu sad teorija i nagađanja. Mislite li da bi se zbog svih ovih mutacija, mogao razviti zarazniji, opasniji soj od postojećih?

Naravno, ne treba plašiti ljude s takvom mogućnosti jer je vrlo mala, ali naravno da postoji. Da se temeljem određene mutacije virus prilagodi, postane više zarazan, ali stekne određene karakteristike koje bi mogle voditi u razvoj teže bolesti pa čak i povećanje smrtnosti. Dakle, da, koronavirusi imaju takvu mogućnost, to znamo po SARS-u i po MERS-u. SARS ima smrtnost oko 10 posto, a MERS i preko 30 posto. Ovaj virus se ne može pretvoriti u SARS ili MERS jer je on evolucijski otišao jednim drugim putem.

Izgleda da ova priča s koronavirusom neće tako skoro završiti. Kako predviđate iduće faze epidemije?

Mislim da će pandemija s vremenom, vjerojatno tijekom iduće godine ili nekoliko godina, prijeći u endemiju, a to znači virus koji će neprekidno cirkulirati unutar naše populacije, ali bez većeg broja inficiranih ili će se taj broj inficiranih povećavati sezonski.
Dogodit će se da će se jedna populacija inficirati, a za to vrijeme će dio populacije izgubiti imunost pa će ovaj inficirani dio zaraziti ovaj koji je postao osjetljiv na virus. Dok ova preboli pojavit će se nova populacija koja će se opet moći inficirati i doći ćemo u jedno stanje koje ja vrlo često opisujem poput mačke koja lovi svoj rep. Stalno će se oslobađati jedna populacija koja će biti osjetljiva i omogućavati da virus trajno traje u obliku endemije u našoj populaciji.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr


 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju