Paralelno s mjerama koje vlasti diljem svijeta poduzimaju u zauzdavanju širenja korona virusa, šire se i nevjerojatne količine laži - vodi se i korona cyber rat s ciljem širenja panike i stvaranja straha.
Pročitajte i ovo
Stručnjak za sigurnost i ravnatelj Instituta za hibridne ratove dr. Gordan Akrap bio je gost u Dnevniku Nove TV.
Doktore Akrap - kakve poruke dominiraju?
Dominiraju dvije grupe poruka. Prve su pseudoznanstvene i nadrilječničke naravi koje, ukoliko ih stanovništvo počne slušati, dovest će do neupitnog širenja virusa i sprječavanja svih onih pozitivnih mjera i aktivnosti koje je naš zdravstveni sustav pokušava napraviti jer je cilj suzbiti, spriječiti i zaustaviti širenje virusa.
Druga grupa poruka koje dominiraju su političke naravi na način da se pokaže da sustav i zdravstvo ne valjaju, da politički sustav nije dobar, ne treba imati povjerenje u njega. To posljedično, kako smo i vidjeli u posljednjih četrdesetak godina na puno primjera, može dovesti do nerena i nemira na ulicama čime bi se dovelo do aktivnosti kojima se nikako ne bi moglo spriječiti širenje virusa.
Tko to radi i s kojim ciljem?
Zna se i to je potvrđeno i dokazano da su u prvom naletu širenja virusa u Kini iza širenja dezinformacija stajali mediji kao Sputnik ili drugi proruski i prozapadni mediji, no danas je to teško otkriti jer ima puno dezinformacija koje se pojavljuju u prostoru, no veliki broj njih je slične naravi.
Mi smo napravili jedno brzinsko istraživanje, vidjeli smo da se u sedam, osam država, od Njemačke do Izraela ponavljaju vrlo slične i gotovo identične poruke kojima se pokušavaju suzbiti učinkovitost u suzbijanju virusa.
Može li policija takvim porukama ući u trag, kazniti širitelje i zaustaviti cijeli proces? Što je cilj porukama kojima se pogrešne i neprovjerene informacije šire u javnosti?
Nadam se da može i da treba. U zakonu postoje odredbe kojima se takve aktivnosti penaliziraju. Međutim, tu je bitna uloga, ne samo represivnog sustava nego i medija i svih društvenim organizacija koje takve dezinformacije trebaju na vrijeme prepoznati i javno ih razobličiti na način da one kao takve butu prepoznate i da se na jednostavniji i lakši način dođe do onih koji su ih kreirali, koji su ih plasirali te da se na takav način zaustavi njihovo širenje i njihov snažan negativan i destabilizirajuči utjecaj po društvi i po državu.
Kakva je praksa vani?
Različiti su sustavi. Litvansko rješenje je takvo da se svaka dezinformacija koja ozbiljno narušava integritet društva i države penalizira zakonskim kaznama. U drugim državama isto imamo takvih primjera, prema tome - to nije ništa neobično i ništa novo i ništa što i mi ne bi trebali poduzeti, naravno, poštujući sve odredbe zakona.
Zato postoji pravodusni sustav koji treba odraditi svoj dio posla i represivni dio sustava koji treba svoj dio posla. Bitna je uloga medija koji trebaju javno prikazivati sve te dezinformacije. Jučer se pojavila dezinformacija u njemačkim i austrijskim medijima koja je govorila oko takvih aktivnosti. Mediji su je jasno razobličili i ona je kao takva demistificirana.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
