Iz Europarlamenta odgovaraju na izazov nestašice lijekova: ''Čovjek mora biti u središtu naših politika''

Galerija 1 1 1 1

tri vijesti o kojima se priča Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca U Španjolskoj Otvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija? Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari

Ipak u Hrvatskoj smo po tom pitanju prošli malo bolje nego u drugim zemljama Europske unije. Kako zastupnica Europskoga parlamenta Romana Jerković naglašava: ''U Hrvatskoj na svu sreću nismo imali takvu nestašicu kao u drugim zemljama. Pokazalo se da imamo sustav koji je relativno otporan na šokove kao što je pandemija''.

Zdravstvo jest u nadležnosti država članica, ali obveza je Europske unije koordinirati i dopunjavati nacionalne mjere u nastojanju da se europskim građanima zajamče kvalitetne zdravstvene usluge.

''Covid 19 promijenio je naše prioritete u svakom smislu. Zemlje članice vidjele su što treba mijenjati u opskrbi lijekovima. Nikada si više Europa ne smije dozvoliti da mi nemamo vlastite farmaceutske potencijale, da nemamo vlastite kapacitete za proizvodnju lijekova. Tako su zastupnici inzistirali i donijeli smo rezoluciju o tome da imamo tzv. zajedničku europsku ljekarnu, da ojačamo europski centar za zarazne bolesti, da imamo mehanizam koji će zapravo učiniti dostupnim lijekove zemljama članicama kojima je to potrebno'', rekla je europarlamentarka Sunčana Glavak.

Europska agencija za lijekove iznijela je da čak 40 posto gotovih lijekova koji se stavljaju na tržište Europske unije potječe iz trećih zemalja, a 80 posto aktivnih farmaceutskih sastojaka proizvodi se u Kini i Indiji. Europa pa tako i Hrvatska ima udio u farmaceutskoj industriji, ali prema podatcima vidimo da je to daleko od samodostatnosti.

U skladu s tim Jerković je stava da Europska komisija može potaknuti kompanije da farmaceutske pogone od strateškog značenja smjeste u Uniju. ''Kako je pomogla u ovom trenutku koronakrize nekim farmaceutskim industrijama na području Europe i izdvojila značajna financijska sredstva za npr. proizvodnju cjepiva 80 i nešto milijuna eura jednoj farmaceutskoj tvrtki, tako isto može osmisliti programe i modele potpore sufinanciranja. Da će to biti jednostavno – neće, ali meni se čini da je sazrjela svijest koliko čovjek mora biti u središtu svih naših politika''.

U središtu razmišljanja pronalazak je cjepiva za suzbijanje koronavirusa. ''Dostupnost cjepiva pa i svih lijekova o kojima smo do sada govorili nulta je točka s koje se polazi. Što se tiče razvoja cjepiva razgovarali smo sa stručnjacima koji rade na istraživanju i oni su vrlo oprezni. Oprezni su zbog toga jer o tome ovise životi ljudi. Međutim, moramo znati da se inače cjepivo kroz redovna istraživanja ispituje deset godina'', navodi Glavak koja dodaje da su optimalne prognoze kada ga možemo očekivati proljeće iduće godine.