Istraživanje: 32% Hrvata u boljoj financijskoj situaciji u odnosu na lani

Građani Hrvatske sve bolje upravljaju vlastitim financijama. Čak 36% ispitanika očekuje poboljšanje financijske situacije u sljedećih godinu dana, a 32% smatra da im je sada bolje nego prije godinu dana, pokazuje novo istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u travnju ove godine. Prosječna mjesečna raspoloživa sredstva građana narasla su na 1.154 eura – što je povećanje od 119 eura u odnosu na prethodnu godinu.

tri vijesti o kojima se priča JAVLJA POLICIJA Tragedija u Slavoniji: Jedna osoba poginula na farmi Užas u Berlinu Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga Nastale strašne bujice Nevrijeme u europskoj zemlji uzrokovalo biblijsku katastrofu: Bujica nosila automobile, ima i mrtvih

Istraživanje pokazuje da 80% ispitanika bilježi porast mjesečne potrošnje kućanstva zbog poremećaja na tržištu, kao što su energetska kriza i inflacija. Naglasimo da ih 31% navodi da je porast troškova znatno, a 48% nešto veći. Oko 16% ispitanika troši jednako kao i prije, a njih samo 5% ima manje troškove.

Najviše se troši na hranu i piće, a najčešći oblik štednje je kupovina na akcijama

Prema konkretnim procjenama samih ispitanika, Hrvati sada raspolažu s 1.154 eura mjesečno, što uključuje sve redovne i dodatne osobne prihode. Najviše sredstava imaju građani u dobi od 40 do 55 godina, dok mladi od 18 do 29 godina raspolažu s najmanje, prosječno 845 eura. Gotovo petina ispitanika (19%) iz te skupine navodi kako nemaju nikakva osobna raspoloživa sredstva, oslanjajući se pritom na financijsku potporu obitelji ili partnera.

Najveći dio mjesečnih sredstava i dalje odlazi na osnovne životne potrebe – najviše na hranu i piće, s prosječnim udjelom od 22% ukupnih mjesečnih troškova. Slijede izdaci za odjeću i obuću (15%), otplate kredita (11%) te štednju i ulaganja (10%). Iako je iznos za hranu i piće i dalje najviši, u odnosu na prošlu godinu zabilježen je pad potrošnje upravo u toj kategoriji – građani sve češće biraju proizvode s popusta te prate svoje navike kupovine i konzumacije.

Većina građana aktivno se angažira kako bi smanjila troškove i sačuvala stabilnost kućnog budžeta. Najčešći oblici štednje uključuju kupovinu na akcijama i rasprodajama (56%), smanjenje naručivanja hrane iz restorana (48%) te uspoređivanje cijena u trgovinama (47%). Građani se također češće odlučuju za kupnju privatnih marki, korištenje jeftinije električne energije i čak prodaju stvari koje više ne koriste. Žene su pritom aktivnije od muškaraca u primjeni ovih strategija štednje, dok muškarci češće razmatraju alternativne izvore energije.

„Jasno je da gospodarski izazovi utječu na sve, a posebno na samozaposlene. 26% njih strahuje od zatvaranja poslovanja, dok je 9% to nažalost već iskusilo. Upravo zbog toga su projekti poput Mastercardovog Uplifta, koji već četiri godine podržava male i srednje poduzetnike edukacijama, mentorstvima i digitalnim rješenjima, ključni za jačanje njihove otpornosti te naposljetku i rast“, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.

PR (Foto: PR)

Najviše financijskog optimizma dolazi od mladih

Ove godine zabilježen je blagi porast udjela onih koji svoju trenutačnu financijsku situaciju procjenjuju lošijom nego prije godinu dana (27%) što je četiri postotna boda više nego 2024. Shodno tome, blago je porastao broj onih koji očekuju pogoršanje u budućnosti – no i dalje je nizak i iznosi 18%. Kada je u pitanju poboljšanje financija u idućih godinu dana, najviše optimizma dolazi iz redova mladih (42%) i onih s višim osobnim prihodima.

Istraživanje pokazuje da postoji snažna povezanost između trenutačne percepcije financijskog stanja i očekivanja za budućnost. Naime, ispitanici koji sada osjećaju poboljšanje financijske situacije, u 63% slučajeva očekuju da će im u budućnosti biti još bolje. Oni koji danas, pak, percipiraju pogoršanje, u 48% slučajeva očekuju daljnje negativne trendove.

Stariji više štede, a mladi iznadprosječno troše na odjeću, obuću i obrazovanje

Stariji ispitanici, posebno oni između 40 i 55 godina, izdvajaju veće iznose za štednju, ulaganja i otplatu kredita nego mlađe generacije. Mladi do 29 godina znatno veći udio osobnih prihoda izdvajaju za odjeću i obuću i obrazovanje, a manji na hranu i piće i kredite. Ispitanici u dobi od 30 do 39 godina troše u prosjeku u svim kategorijama, no bilježi se pad ukupnih troškova u toj skupini – što je znak prilagodbe promjenama na tržištu.

Inflacija i rast cijena i dalje su glavni izvor zabrinutosti za 61% ispitanika. Slijede kriminal i korupcija (35%) te imigrantski val i dolazak stranih radnika, koji ove godine bilježi rast u percepciji važnosti od pet postotnih poena. Mlade između 18 i 29 godina više od prosjeka brinu nemogućnost plaćanja vlastitih troškova (24%) i porast stope nezaposlenosti (13%). Građane starije od 50 godina najviše zabrinjavaju kriminal, pad životnog standarda i smanjenje kvalitete zdravstvene skrbi.

Zanimljivo, više od trećine zaposlenih građana (35%) strahuje da bi mogli ostati bez posla, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlu godinu. Taj je strah najizraženiji među mladima (42%), građanima srednjih prihoda (45%) te među stanovnicima Slavonije (47%).