' Jutros pri ulasku ovdje sjetio sam se nečega. Prije 20 godina su se u ovom dvorcu u Mokricama našli slovenski i hrvatski ministri obrane. Tada su zajedno radili na nacrtu obrane suverenosti teritorija naših zemalja i raspravljali su o činjenici da sami odlučujemo o svojoj sudbini. Tada smo samo imali želju da sami odlučujemo o svojoj sudbini, 22 godine kasnije to je činjenica.
Pročitajte i ovo
Slovenija i Hrvatska same su se izborile za jednakopravan položaj u međunarodnoj zajednici. Memorandum koji smo danas potpisali rješava i zadnju dilemu koja je ostala na putu za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora.
Rješenje omogućava da Vlada Republike Slovenije u parlament pošalje zahtjev za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovor i to će biti uskoro učinjeno. Još jednom izražavam zadovoljstvo, Slovenija se veseli surađivanju s prijateljskom Hrvatskom i unutar Europske Unije', zadovoljno je prokomentirao potpisivanje Memoranduma slovenski premijer Janez Janša.
Potpisanim Memorandumom zadovoljstvo je izjasnio i naš premijer Milanović. 'Sada konačno imamo dogovor koji je zahtjevao dobru volju i struku, sada imamo rješenje koje zadovoljava i jednu i drugu stranu. Gospodin Janša je sve rekao i budući da je Memorandum dostupan već 5 dana u javnosti, mislim da nema brojnik pitanja oko toga. Mislim da je to to. Nadam se da za 2,5 godina kada uđemo u Schengen opet neće biti granica', komentirao je premijer Milanović
Na pitanje novinara može li se dogoditi da ugovor ne bude ratificiran ne sastavi li nova mandatarka vladu, Janša je odgovorio kako to nije moguće ni u teoriji ni u praksi.
Kompromis kojim su obje strane zadovoljne
Radi se o kompromisu kojim su obje strane izrazile zadovoljstvo, Slovenija jer je vratila pitanje Ljubljanske banke u okvir sukcesijskih pregovora, za što se cijelo vrijeme zalagala, a Hrvatska je dobila otvoren put prema EU-u, pri čemu tužbe hrvatskih banaka o prenesenoj štednji nije povukla već ih stavila, kako je rekao premijer Milanović, 'u zastoj'.
S premijerom Milanovićem u Mokrice stigli su i šef kabineta, savjetnik za vanjsku politiku, glasnogovornica, suradnica za odnose s javnošći te pomoćnica ministrice vanjskih poslova. Svatko od njih došao je sa svojim automobilom, a pratila su ih i tri vozila osiguranja.
Oba premijera izrazili zadovoljstvo
Stoga su oba premijera su još u četvrtak, nakon što su memorandum u Zagrebu parafirali prva potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić i državni tajnik u kabinetu slovenskog premijera Tone Kajzer, izrazili zadovoljstvo postignutim dogovorom.
>> Evo na koga se sporazum iz Mokrica odnosi
Za Hrvatsku nema nikakve štete od potpisivanja memoranduma na temelju kojeg će se pitanje Ljubljanske banke rješavati u sklopu pregovora o sukcesiji dok će hrvatska osigurati zastoj sporova vezanih uz prenesenu štednju, rekao je tada Milanović. Janša je rekao da je Slovenija sporazumom postigla ono što je bio njezin interes a to je da se pitanje vrati u okvir sukcesijskih pregovora.
Obje su vlade u memorandumu izrazile odlučnost da se čim prije nađe sveobuhvatno rješenje za pitanje Ljubljanske banke, a u tu svrhu nastavit će se s aktivnim pregovorima pod okriljem Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu na tragu ugovora o sukcesiji.
Pokretanje postupka ratifikacije
Hrvatska vlada osigurat će da se ne pokreću nikakvi novi sudski ili drugi postupci u odnosu na pitanje prenesene devizne štednje. "Vlada Republike Slovenije obvezuje se odmah u Državnom zboru pokrenuti postupak za ratifikaciju ugovora o pristupanju Republike Hrvatske EU s ciljem da se postupak ratifikacije dovrši čim prije nakon potpisivanja ovoga memoranduma", stoji u memorandumu.
Pristupni ugovor, po predočenom planu ratifikacije u Sloveniji, trebao bi biti ratificiran do kraja ožujka. Europska komisija pozdravila je u četvrtak dogovor između Hrvatske i Slovenije i na tome čestitala objema zemljama. Dogovor dviju strana odnosi se samo na prenesenu štednju, odnosno na onu koju su hrvatske štediše 90-tih prenijele na domaće banke koje su im je zatim isplatile iz državnog proračuna.
'Pitanje Ljubljanske banke rješavati će se pred Europskim sudom za ljudska prava'
Što se tiče štednje koja nije prenesena, bilo da se radi o štedišama iz Hrvatske, BiH, Srbije ili Makedonije, oni puno očekuju od Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je krajem 2012. već donio jednu nepravomoćnu presudu na temelju tužbe trojice štediša iz BiH po kojoj bi oni trebali biti obeštećeni od strane slovenske države.
Tako je i premijer Milanović rekao da će se zapravo pitanje Ljubljanske banke rješavati pred Europskim sudom za ljudska prava koji je "već donio jednu presudu koja u biti Sloveniju obvezuje da taj novac vrati svim štedišama.. iz Srbije, BiH i Hrvatske.. To je glavno sudište gdje će se ta stvar rješavati", rekao je Milanović.
Potpisivanje sporazuma možete vidjeti u niže priloženom videu, kao i grafiku koja objašnjava potpisani Memorandum.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
