Evo na koga se sporazum iz Mokrica odnosi

Sporazum iz Mokrica ima i pretpovijest, a politički okvir je dogovor Kosor- Pahor 2010. godine upravo o problemu Ljubljanske banke. Tada se, zapravo, razgovaralo samo o problemu prenesene štednje. Riječ je o štedišama i Ljubljanskoj banci koja nije priznala da je ovdje imala svoje sjedište. Država je dala novac, preuzela to kao javni dug od onih građana koji su to htjeli. U pitanju je 279 milijuna eura bez kamata.

Pročitajte i ovo Postupak verifikacije Štediše Ljubljanske banke do uloga tek sljedeće godine Dug s kamatama Cerar: 'Vratit ćemo novac štedišama Ljubljanske banke po presudi iz Strasbourga'

O tom se novcu pregovaralo godinama i to je zapravo prijepor – država daje novac građanima zato što to druga država ne želi priznati. S druge pak strane postoje i ostale štediše, u ovom slučaju se radi o 132.000 knjižica. Tu je iznos puno manji i to su građani koji svoje potraživanje od Ljubljanske banke mogu tražiti preko naših sudova ili drugih. Neki su to već pokušavali, neki uspjeli.

Dakle, ovdje je riječ  o dogovoru dviju država o prenesenoj štednji, a ostali građani svoja potraživanja od Ljubljanske banke mogu tražiti na sudovima u Hrvatskoj.

>> Sporazum iz Mokrica: Dolazi prvi čovjek EU!

Što je dogovoreno?

Paraf je tu, čeka se potpis premijera. Vlast je svoje rekla, a HDZ je, čini se, za sada suzdržan. 'S ratifikacijom smo zadovoljni, ali nismo zadovoljni dogovorom, nismo zadovoljni i izgubili smo vrijeme i to je trebalo biti postignuto prije godinu dana', kazala je Dubravka Šuica, potpredsjednica HDZ-a. A i o detaljima moguća eurozastupnica malo zna.'Nisam proučila memorandum, ali nije dobro za Hrvatsku. Dobro je ratifikacija, ali nije dobro za sve štediše Ljubljanske banke', dodala je.

Može li Slovenija biti zadovoljna? Banka je predmet sukcesije, a ona do sada nije rijesila niti jedno veliko pitanje. Laburisti upozoravju tu na zamku. 'Ne moze to biti sukcesijsko pitanje ako se svi sudionici s tim ne usuglase, a jednom je već jedna strana odbila da to bude sukcesijsko pitanje', kazao je Dragutin Lesar.

Hrvatskim zamrzavanjem, a ne odustajanjem od tužbi Zagreb misli da ima aduta, a sve se samo odnosi na one koje je država 90-tih obeštetila. 'Država je rekala donesi knjižice u Zagrebačku banku i Privrednu i dobit ćete drugu knjižicu a vi javnog duga i to cete vi naplatiti za 20 godina', kazao je Milivoj Žugić, odvjetnik.

Odvjetnik Žugić zastupa drugu stranu - one koji posjeduju 132 000 knjižica Ljubljanske banke. 'Jedan dio ljudi je mislio 'zašto bi ja to u javni dug kad imam knjižicu banke', kazao je.

Oni pak svoje sporove mogu voditi pred sudovima. Dio njih već ima presudu suda Strasbourgu u svoju korist.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook