U zdravstvene ustanove u 2025. stigli su dugo očekivani linearni akceleratori za liječenje onkoloških bolesnika, povećane su naknade za dugotrajna bolovanja, a veliku pozornost izazvalo je zapošljavanje bivšeg ministra Vilija Beroša, koji je pod optužnicom, u KBC Sestre milosrdnice.
Nova generacija radioterapijske opreme predstavlja najveći iskorak u onkološkom liječenju u posljednjih nekoliko desetljeća. Linearni akceleratori omogućuju znatno preciznije i učinkovitije zračenje malignih tumora, skraćuju vrijeme terapije i smanjuju štetne učinke na zdravo tkivo.
U Hrvatskoj su posebno važni jer se svake godine bilježi oko 26.000 novih slučajeva raka, a radioterapija je ključna u liječenju oko polovice pacijenata. Dostupnost novih akceleratora izravno utječe na ishode liječenja, kvalitetu života bolesnika i smanjenje lista čekanja, što je godinama bio jedan od najvećih izazova onkološkog liječenja.
Šest bolnica (KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek i OB Zadar) dobilo je nove linearne akceleratore, zamijenilo zastarjelu opremu i povećalo kapacitet za radioterapiju. Nabavom 21 novog uređaja i prateće opreme, vrijednih 85 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, realizirana je najveća investicija u radioterapijsku opremu u povijesti hrvatskog zdravstva.
Hrvatska bi u novu godinu trebala ući s ukupno 25 akceleratora, odnosno 6,4 uređaja na milijun stanovnika, čime će premašiti europski prosjek.
Velik dio 2025. obilježila je i rasprava o pravilniku o jednogodišnjim dopusnicama za dvojni rad liječnika u javnom i privatnom sektoru. Ministrica zdravstva Irena Hrstić objavila je u lipnju kriterije prema kojima bi za dvojni rad bile potrebne najmanje pet godina staža, tri mjeseca urednog izvršavanja obaveza i lista čekanja kraća od 150 dana za zahvat koji liječnik želi raditi privatno.
Nakon višemjesečnih najava ministrica je odustala od pravilnika i nedavno objavila da bi se novi kriteriji trebali primjenjivati od 1. siječnja 2026. putem uputa bolničkim ravnateljima.
Jesen je obilježila i odluka o zapošljavanju smijenjenog ministra zdravstva Vilija Beroša protiv kojega se vodi postupak zbog sumnje na korupciju u aferi Mikroskopi. Unatoč podignutoj optužnici, Beroš je dobio posao neurokirurga u KBC-u Sestre milosrdnice. Povratak u struku izazvao je podijeljene reakcije — resorno ministarstvo i vladajući naglašavali su njegovu stručnost i pravo na rad, dok su liječničke udruge upozoravale na etičke aspekte zapošljavanja osobe pod optužnicom nakon sedmogodišnjeg prekida rada u medicini.
Povećane naknade za dugotrajna bolovanja
Protekle su godine porasle i naknade za dugotrajna bolovanja za više od 400 eura. Limit naknade nakon 42. dana bolovanja povisio se sa 565 na 995 eura, a povećan je i najniži iznos naknade s 110,36 na 353,15 eura.
To povećanje odnosi se na bolovanja koja su otvorena nakon stupanja zakonskih izmjena na snagu u kolovozu; pacijenti koji su na dugotrajnom bolovanju bili prije izmjena, zadržali su raniji izračun, osim ako im je bolovanje ponovno otvarano ili produžavano prema novim uvjetima. Riječ je o prvom značajnom povećanju naknada u gotovo 20 godina.
Bez obzira na povećanje naknada i nove uređaje, zdravstvo i dalje ima jedan veliiki problem.
Zdravstveni sustav kontinuirano je bio suočen s nedostatkom kadra. Prema podacima strukovnih udruga, nedostajalo je oko četiri tisuće medicinskih sestara i 284 obiteljska liječnika, kao i više od stotinu pedijatara i ginekologa. Najveća hrvatska bolnica, KBC Zagreb, upozorila je da manjak medicinskih sestara prijeti stabilnosti cijeloga sustava.
Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) u ožujku je prosvjedovala zbog ugovornih uvjeta s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, koje je optužila za urušavanje dostupnog javnog zdravstva i ignoriranje problema primarne zdravstvene zaštite.
Što se financija tiče, planirani ukupni godišnji proračun za zdravstvo u 2025. iznosio je rekordnih 7,5 milijardi eura, 400 milijuna eura više nego 2024. No unatoč povećanju izdvajanja, sustav je i dalje bio opterećen dugovima prema veledrogerijama.
Vlada je u dva navrata sanirala dugove s ukupno 230 milijuna eura iz državnog proračuna. Krajem studenoga dospjeli dug bolnica za lijekove i potrošni materijal iznosio je oko 500 milijuna eura s tendencijom rasta.
Tijekom ljeta bolničkim ravnateljima uručeni su tzv. financijski kartoni kao alat za praćenje rashoda, prihoda i organizacije rada.
Pregled godine u zdravstvu napisala je novinarka Hine Vedrana Larva.
