Kukamo da nemamo novca, a trošimo nikad više. Samo u tjednu prije Božića iskeširali smo koliko i Vlada za Rafale - jednu od najskupljih hrvatskih investicija u povijesti.
Dok nas grize inflacija, žalimo se na nikad skuplju hranu, a bacamo enormne količine. Nemamo za prvu nekretninu, a svaki četvrti kupljeni stan je prazan. Štedni računi u bankama su nam puni, a minusi na sve strane. Dnevni urednik Nove TV, Marko Biočina, donosi ekonomski pregled.
"Hoće li 2026. donijeti kraj inflaciji? Kratki odgovor je da neće. Inflacija će biti osjetna, a evo i zašto. Kad je ponuda veća od potražnje, cijene padaju. Kad je obrnuto, rastu. A potražnja hrvatskih građana u gotovo svemu što kupuju veća je od onoga što proizvode. Naša samodostatnost u svim vrstama hrane manje od 50%, u energiji rekordno niskih 42%. I onako slaba industrija nam opet stagnira, a što se usluga tiče, ključni faktor je dostupnost radne snage koje također nemamo. Može li država koja uvozi hranu, energiju, većinu industrijskih proizvoda i razlike kontrolirati cijene? Ne može i neće moći. Cijene će u 2026. nažalost rasti, a koliko će rasti odlučit će svjetsko tržište", rekao je Biočina.
Cijene nekretnina neće padati - imamo previše "u bankama"
Objasnio je i da će vjerojatno rasti i cijena kuglice sladoleda, zbog koje je Vlada, kao primjer, pozvala na snižavanje cijena. U snižavanju bi moglo pomoći i rezanje poreza, ali to nije realna opcija. Visoke cijene na Jadranu omogućavaju i rekordnu zaradu. Realnija je opasnost da nećemo potrošiti sav novac koji nam šalju iz Bruxellesa, kaže Biočina.
"Jedna opcija je da s njima riješimo problem proizvodnje hrane, energije, industrijskih dobara ili produktivnost radne snage. Druga opcija je da kao i do sad ulažemo u gradnju i obnovu zgrada. Ona je bitno izglednija. Graditeljstvo je ključni sektor hrvatske ekonomije, ostvaruje čak 7,7% bruto ostvarene vrijednosti. U samo dvije države Europske unije taj broj je veći. Kada bi ta industrija stala, ekonomija bi potonula. Da bismo rasli, moramo graditi. Taj kotač pokrećemo europskim novcem. Raste ekonomija, ali i cijena gradnje. A taj trošak dolazi na naplatu onima koji kupuju nekretnine. U proteklih 10 godina troškovi gradnje porasli su 74%, a cijena stambenog kvadrata 81%. Povećanu cijenu gradnje investitori će, kao i jadranski slastičari, pokušati prebaciti na kupca", objasnio je.
Rekao je da bi to moglo dovesti i do iseljavanja mladih, pa će ponovno doći do nedostatka radne snage. Istaknuo je još jedan problem - štednju u bankama, gdje su Hrvati pohranili više od 40 milijardi eura, tek nešto manje od 11 milijardi oročeno. Realnu vrijednost ostatka izjeda inflacija, a tradicionalna zaštita štednje od inflacije su nekretnine, pa stalna potražnja znači i porast cijena.
"Država bi da se štednja prelije u narodne obveznice. I nije to loše, ali tu postoji kvaka. Što Hrvatskoj bolje ide, kamata koju nudi je niža. Hrvatska se trenutno zadužuje jeftinije od Francuske, Italije, Slovenije. A što je kamata niža, novac će se radije slijevati u nekretnine. To pumpa cijene stanova, diže cijenu gradnje, nagriza demografiju. A to onda daje poticaj za rast plaća, napuhuje potrošnju, gura inflaciju i eto nas natrag odakle smo krenuli", rekao je Biočina i dodao: "Da bi nam bilo bolje, trebalo bi nam prvo biti gore. A rijetki bi to poželjeli. Pa je realnije da će nam ostati isto. I nije to sigurno najgore što nam se može dogoditi".
-
Pišu TalijaniAllegri prelomio, Modrić će morati na klupu: "Imao je dovoljno vremena..."
-
Piše nutricionisticaŠto jesti dan prije vađenja krvi? Mnogi čine ove greške koje utječu na nalaz
-
Obračun s vladomVIDEO Zastrašujuće scene, prosvjedi u cijeloj državi, najmanje 45 mrtvih: "Ljudima je dosta. Postaju nasilniji"
