Ulaskom u Novu godinu hrvatsku kunu zamjenjili smo eurom kao našom novom službenom valutom.
Snalaženje s eurom
Novčanice eura dolaze u sedam apoena od 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura, a hrvatske velikane poput Stjepana Radića ili Josipa Jelačića s novčanica kuna će zamijeniti "stilizirane ilustracije arhitektonskih stilova" koje su jedinstvene za sve novčanice eura i koje ne prikazuju obilježja niti jedne zemlje članice. Mostovi, prozori i vrata na novčanicama eura simboliziraju "europski duh otvorenosti, suradnje i komunikacije među narodima".
Za razliku od novčanica, kovanice eura na poleđini imaju nacionalne motive zemalja članica EU. Hrvatska je izabrala da će to na apoenima od jednog, dva i pet centi biti slova HR na glagoljici. Na 10, 20 i 50 centi nalazi se lik Nikole Tesle, na jednom euru je životinja kuna, a na dva eura je karta Hrvatske.
Pročitajte i ovo
Prva dva tjedna
Od 1. siječnja 2023. godine euro je službena valuta za plaćanje svih proizvoda i usluga u Hrvatskoj. Vrijednost jednog eura je 7,53450 kuna, prema fiksnom tečaju konverzije koji je donesen u srpnju 2022.
Kuna se kao sredstvo plaćanja može koristiti još tijekom prva dva tjedna 2023. godine, kako bi se što bezbolnije povukla iz opticaja i kako bi se građani postupno riješili zaostalih novčanica i kovanica. To razdoblje trajat će do 14. siječnja 2023. u 24 sata, odnosno u ponoć.
Tijekom ta prva dva tjedna, u trgovinama i poslovnim subjektima moguće je plaćati u kunama dok bi vam trgovci trebali ostatak vratiti u eurima. Za to su se, prema podacima HNB-a, gotovo svi na vrijeme opskrbili potrebnim količinama kovanica.
Pročitajte i ovo
Iznimno vam trgovac ili drugi poslovni subjekt može vratiti ostatak novca i u kunama ili u kombinaciji kuna i eura, ukoliko "iz objektivnog razloga nema dovoljno eura ili nije moguće ostatak iznosa vratiti u gotovini u euru", pojasnili su u Ministarstvu financija.
Automati za igre na sreću i za zabavne igre kao i samoposlužni aparati za prodaju roba i usluga (npr. kave), tijekom dva tjedna mogu koristiti i kune i eure te vraćati ostatak novca u obje valute.
Treba napomenuti i da će dvojno iskazivanje cijena, i u kunama i eurima, ostati na snazi sve do kraja 2023. godine. Računi se izdaju u eurima, a na njima će ukupni iznos biti iskazan i u kunama.
Nakon isteka prva dva tjedna, od 15. siječnja se sva preostala gotovina u kunama može mijenjati u euro bez naknade u svim bankama i poslovnicama Fine i Hrvatske pošte.
Odjednom je moguće zamijeniti najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna bez naknade, a za veću količinu novčanica i kovanica, banka, Fina ili Pošta mogu naplatiti naknadu.
Od 1. siječnja 2024. kune u novčanicama mogu se mijenjati u eure samo u Hrvatskoj narodnoj banci i to bez vremenskog ograničenja, a kovanice do kraja 2025. godine.
Pročitajte i ovo
Bankovni računi, bankomati, krediti
Bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju od 1. siječnja isplaćuju samo eure. Do gotovine možete doći na 2700 bankomata bilo koje banke bez naknade do 15. siječnja, kada se očekuje da će svih 4000 bankomata biti u potpunosti prilagođeno za isplatu eura.
Karta aktivnih bankomata dostupna je internetskim stranicama Hrvatske udruge banaka https://bankomati.hub.hr/
Svi bankovni računi u kunama automatski su 1. siječnja pretvoreni u račune u eurima i svi su iznosi na njima automatski konvertirani, dok je devizni račun postao račun za druge svjetske valute.
U sljedećih 60 dana iz tog razloga možete bez naknade zatvoriti jedan ili više vaših računa u banci i prenijeti sredstva s tih računa, na račun po izboru u istoj banci.
Pročitajte i ovo
Svi ostali ugovori i dokumenti ili pravni instrumenti koji se vode u kunama, prema "načelu neprekidnosti pravnih instrumenata" i dalje vrijede, a iznosi navedeni u kunama "smatrat će se iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura", napominju iz Ministarstva financija.
To se odnosi i na ugovore o kreditu sklopljene u kunama te ugovore o kreditu sklopljene s valutnom klauzulom u euru.
Pročitajte i ovo
Što će biti s hrvatskim kunama?
"Da mi kompa bude Mažuranić, frend Stjepan Radić…"
Hrvatski velikani Ivan Mažuranić, Stjepan Radić, Marko Marulić, Ante Starčević, kao i Ivan Gundulić, Josip Jelačić, Juraj Dobrila te ranije i Fran Krsto Frankopan i Petar Zrinski krasili su papirnati hrvatski novac 28 godina, dok su simboli kovanica bili kukuruz, vinova loza, hrast lužnjak, duhan, maslina, Velebitska degenija, slavuj, tuna i mrki medvjed.
Mažuranići, Radići, Dobrile i drugi, a ima ih oko 500 milijuna raznih komada, sada odlaze u strojeve za rezanje i usitnjavanje, gdje će biti usitnjeni na komadiće manje od milimetra, a ta će se sirovina zatim koristiti za izolaciju u građevinskim radovima. Tako će se možda dogoditi da ćemo jednog dana sjediti u prostoriji obloženoj milijunima hrvatskih kuna.
Medvjedi, tune, lipe i ostali idu u talionicu, njih više od pet tisuća tona, kako procjenjuju u HNB-u. Rastaljeni bakar, nikal, cink i drugi metali, koristit će dalje kao sirovina.
