Zbog 'crnog čartera' ostao bez jahte

Naime, Ustavni sud odbio je, sa sedam glasova za i šest protiv, tužbu Benjamina Lesliea Levinea koji se žalio na prestrogu kaznu Visokog prekršajnog suda i oduzimanje jahte.

Pročitajte i ovo objavljeni dokumenti FOTO/VIDEO Neviđen luksuz Putinovih jahti: Helidrom, zlato, bazen od 2 milijuna eura... Velikodušan gost Stjuardesa na luksuznoj jahti ispričala kako je dobila najveću napojnicu ikada: "Kupila sam si auto"

Odluci je prethodila rasprava u kojoj su suci, koji su bili za
usvajanje tužbe, isticali kako je britanski državljanin zaista
prestrogo kažnjen, odnosno da je kazna prevelika i nesrazmjerna prekršaju.

Suci koji su ostali u manjini smatrali su da je time prekršena
ustavna odredba po kojoj svako ograničenje slobode ili prava, a u ovom slučaju prava na vlasništvo, mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinačnom slučaju.

S druge strane 'tanka' većina je smatrala kako Ustavni sud ne bi trebao ulaziti u pitanje razmjernosti i visine kazne, koju je Britancu odredio Visoki prekršajni sud, te da je takva bila i dosadašnja praksa Ustavnog suda.

Britanskog državljanina u 'crnom čarteru' prošle je godine uhvatila šibenska Lučka kapetanija te je rješenjem Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka prvotno kažnjen oduzimanjem jahte 'Cool runninig' i sa 300.000 kuna, no Visoki prekršajni sud mu je smanjio novčanu kaznu.

U svojoj tužbi Britanac je, među ostalim, tvrdio da se nije bavio ilegalnim prijevozom, već da su četvero putnika na njegovoj jahti bili potencijalni kupci jahte na pokusnoj vožnji.

Troje od šestero sudaca koji su glasali protiv odluke o odbijanju njegove tužbe, Agata Račan, Jasna Omejec i Smiljko Sokol najavili su izdvojena mišljenja.

Ustavni sud ukinuo je odredbu izmjenjenog Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika po kojoj su se plaće, odnosno naknade članovima uprava trgovačkih društava, i ravnatelja ustanova u kojima je država većinski vlasnik ili je osnivač, utvrđivale tim zakonom.

Suci su ustvrdili kako se država u tim društvima i ustanovama
pojavljuje kao poduzetnik te da se trebala ponašati kao i svaki drugi poduzetnik, pa je i pitanje plaća trebala urediti po Zakonu o trgovačkim društvima. No, umjesto toga država je preko zakonodavca donijela poseban zakon.

Sudac Željko Potočnjak ustvrdio je da se odlukom o ukidanju sporne odredbe državi šalje poruka da se, u slučaju kada se pojavljuje u ulozi poduzetnika, mora držati normi koje je propisala za sve ostale poduzetnike.

Troje sudaca bilo je protiv odluke jer su smatrali kako sporna odredba nije neustavna,te da je država imala pravo posebnim propisom urediti pitanje plaća.