Oni se parniče, a građani plaćaju: Državne institucije tuže se međusobno, pa i s gradovima i općinama

Galerija 0 0 0 0

Pročitajte i ovo Tvrda kohabitacija Ustavni sud na čekanju, dogovora nema: "Ovoga puta neće biti trgovine – dva meni, jedan tebi" Skupa tužba Tužio državu za 5300 eura jer mu je psa rastrgao vuk: Dobio je odštetu, ali zbog presude će zasigurno požaliti

tri vijesti o kojima se priča nema lijeka Potvrđeno za Dnevnik Nove TV: Opasna zarazna bolest pojavila se u još jednoj hrvatskoj regiji! nesreća na odmoru Supruga moćnog direktora pokosila ženu (24) na pješačkom i ubila je: Zaustavila se tek kad su ljudi lupali po BMW-u u Njemačkoj Strava na imanju: Nestala 19-godišnjakinja pronađena zatvorena u drvenom sanduku

Gube se i sporovi zbog nepoštivanja Kolektivnih ugovora. Takvih tužbi je na sudovima 40 tisuća. Do zarađenog novca dolazi se tužbama. I učitelji su bili primorani na to nakon što im je krivo obračunata osnovica za 2016. godinu.

"Da se napravila neka nagodba, bilo bi i puno brže gotovo, ne bi bilo ovrha, čak se događa i situacija, mnoge situacije, da zaposlenici koji imaju pravomoćne presude od prvog mjeseca još uvijek nisu dobili isplatu", kazala je Ana Tuškan iz Sindikata učitelja u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Josipe Krajinović. Sudski spor je unaprijed izgubljena bitka za državu. "Ukoliko je država prije toga, a je, potpisala sporazum tada nije trebala držati fige u džepu", dodaje Tuškan.

Zatrpani sudovi

Pa su tužbe zatrpale sudove. Samo na zagrebačkom Općinskom radnom sudu, u protekle dvije godine, stigle su 22.834 tužbe u kojima su tužene škole, sveučilišta, bolnice, institucije, zavodi, ministarstva, a sve zbog prava iz kolektivnog ugovora. U ovoj godini riješena je tek trećina.

"Naravno da se povećava trošak i naravno da se zatrpavaju sudovi i naravno da sve to onda duže traje. Na početku je to bilo duže dok se nije donio stav Vrhovnog suda, sad to ide nešto brže i to se brže rješava, a zato vjerojatno drugi postupci stoje", objašnjava odvjetnik Mladen Gajski.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa, kad je riječ o kolektivnim sporovima u proteklih 5 godina bilo je 12 posto takvih sporova u odnosu na sve parnične postupke.

Vrhovni sud na strani liječnika

I liječnici su morali tužiti bolnice da bi došli do svog zarađenog novca prekovremenim radom dok nije Vrhovni sud presudio u njihovu korist.

"Ono što nas je dodatno čudilo - da i nakon takve presude i stava Vrhovnog suda su se neke ustanove žalile na prvostupanjske presude i time povećavale troškove koje na kraju moraju isplaćivati iz uvijek nedostatnog zdravstvenog novca", rekao je Krešimir Luetić iz Hrvatske liječničke komore.

Problem je i kad se međusobno tuže državne institucije, tvrtke pa se tuže i s tvrtkama gradova, županija, na naplatu potom stignu zatezne kamate i odvjetnički troškovi.

"Taj direktor zaštiti sebe i svoju odgovornost, a zapravo na teret neposredno tog trgovačkog društva u javnom vlasništvu, a u širom smislu na teret poreznih obveznika", kazao je sudac vrhovnog suda Radovan Dobronić.

Prstom upire u Vladu. "To je onaj dio upravo koji je odgovornost Vlade i ministarstava, oni baš ne pokazuju tu previše volje, ali mogu itekako", dodao je.

Iz Ministarstva pravosuđa tek poručuju kako ne postoji način da se nekom uskrati ustavno pravo na sudsku zaštitu. Dok se svi međusobno tuže - gube se milijuni na teret građana.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr