Nedavno objavljena analiza HNB-a podsjetila nas je na to koliko Hrvati vole vlasništvo. Brojke tako govore da čak 85 posto kućanstva posjeduje glavnu stambenu jedinicu – odnosno ima stan. Podaci Eurostata pak pokazuju još veći postotak – gotovo 90 posto Hrvata živi u vlastitim domovina. No analiza HNB-a nije otkrila toplu vodu.


Opsjednutošću Hrvata vlasništvom Petar Filipić, profesor emeritus s Ekonomskog fakulteta u Splitu, bavio se ranih 2000-ih u knjizi Ekonomski paradoksi.

"Potaknuto jeftinom privatizacijom, niskim kamatama na kredite, niskim poreznim stopama, naglašenom apartmanizacijom i povećanom potražnjom za stanovima iz inozemstva, vlasništvu je narasla vrijednost. Oni koji posjeduju, posjeduju poprilično, po domaćinstvu 1,53 stana. Moglo bi se reći, na sceni je svojevrsna okupiranost vlasništvom", rekao je Filipić.

Opsjednutost vlasništvom karakteristika je građana država Srednje i Istočne Europe. Tako u Rumunjskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Litvi postotak vlasnika stanova prelazi 90 posto. S druge stane, u razvijenim državama, taj je postotak ispod 70 posto. Dva su najvažnija razloga zašto je tome tako.

"Prvo je pitanje usmjeravanje štednje. U zapadnim se zemljama štednja mnogo više usmjerava u proizvodne investicije nego u stanove, i drugo, veća je pokretljivost zaposlenih", objasnio je Filipić.

To je upravo suprotno od onoga što imamo u Hrvatskoj.

"Može se konstatirati da se stanovi i kuće tretiraju i kao mjesta u kojima se živi i kao kasice prasice u koje se stavlja štednja. Miješaju se dvije stvari: življenje i investiranje", objasnio je profesor.

Za kreatore ne bi trebalo biti dileme

Miješanje življenja i investiranja nosi ekonomske posljedice. Jedna od njih je da nitko ne želi ulagati u posao i plaćati porez na dobit kada može kupiti kuću ili stan i na to platiti minimalan porez. Ali na taj način novac zaobilazi proizvodnu ekonomiju koja stvara radna mjesta. No to, nažalost, nije jedina posljedica pretjeranog vlasništva. Ono utječe i na pokretljivost radne snage, a time i na nezaposlenost.

"Zbog toga što su vlasnici stanova više fiksirani za lokaciju, to ima nepovoljne efekte na nezaposlenost. Prodaja nekretnine i seljenje je skupo. Budući su vlasnici stanova koji u njima žive manje mobilni od onih koji stanove iznajmljuju, osjetljiviji su na gospodarske potrese u svojim regijama", rekao je Filipić.

Prosvjed protiv mjera Nacionalnog stožera Opasne poruke s prosvjeda protiv mjera, organizatori će zaraditi prijavu: "Uzet će vam djecu ako ih odbijete cijepiti..."

Ivana Petrović u studiju Dnevnika Nove TV - 1 "Trump je tip koji nikada neće priznati poraz, a Amerika će se idućih godinu dana baviti sama sobom"

To upućuje na zaključak da one države koje imaju brži rast vlasnika stanara imaju i brži rast nezaposlenosti. Vlasništvo ima negativne posljedice i na okoliš jer se vlasnici stanova češće i na mnogo veće udaljenosti prevoze na posao, upozorava profesor Filipić. Također, ono negativno utječe i na investicije.

"Mentalitet 'ne u mojem dvorištu' jače je prisutan među vlasnicima nego iznajmljivačima stanova i kuća. Brojni primjeri potvrđuju da se u područjima s visokim udjelom vlasničkih stanova poduzetnicima postavljaju brojne prepreke u nastojanjima da organiziraju nove aktivnosti, nova poduzeća i, konačno, nova radna mjesta", objasnio je.

Kada se u obzir uzmu sve posljedice koje dolaze s pretjeranim vlasništvom, jasno je da nas i svi silni kvadrati ne čine bogatima.

"U zemljama u kojima je veći postotak vlasnika stanova koji u tim stanovima žive, niža je razina domaćeg proizvoda po stanovniku", rekao je Filipić.

Za kreatore ekonomske politike stoga ne bi trebalo biti dileme. Ako želimo veći gospodarski rast, moramo poticati ulaganje u poduzetničke pothvate, a destimulirati kupovinu stana. Država bi to mogla na razne načine, pa i poreznim politikama.

"Recimo da stopa na kapitalnu dobit za stanove i kuće tendira onoj na poslovne investicije, onaj broj iz Švicarske od 41, 42 posto vlasnika stanova nije slučajan. U Švicarskoj nema povlaštenih poreza na vlasništvo", rekao je Filipić.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr!