Prvi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme 25. listopada u Zagrebu najveći je međunarodni događaj Hrvatskog sabora u povijesti i jedan od najvećih u Hrvatskoj.
U Zagreb će doći 42 delegacije iz 32 države. Pet država predstavljat će predsjednici oba parlamentarna doma: Belgije, Češke, Irske, Poljske i Rumunjske.
Na samit stiže predsjednica Zastupničkog doma SAD-a Nancy Pelosi. U ponedjeljak, dan uoči samita, sastat će se s predsjednikom Sabora Gordanom Jadrokovićem i obratiti se novinarima.
Pelosi je najviša američka dužnosnica u posjetu Hrvatskoj otkako je u Zagrebu 2015. bio tadašnji potpredsjednik Joe Biden.
Pročitajte i ovo
U Zagrebu će biti i predstavnici pet parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija - Europskog parlamenta, PS Vijeća Europe, PS OESS-a, Interparlamentarne unije i PS NATO-a, a samit će se održati u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Jedanaest država potvrdilo je sudjelovanje videoporukom, uključujući Francusku, Mađarsku, Japan i Kanadu.
Srbija, jedina europska zemlja uz Bjelorusiju koja odbija nametnuti sankcije Rusiji zbog njezine agresije na Ukrajinu, pozvana je na samit, ali se nije odazvala pozivu.
Skup u utorak, 25. listopada, ujutro otvaraju predsjednik Sabora Gordan Jandroković i njegov ukrajinski kolega, predsjednik Verhovne Rade Ruslan Stefančuk. Potom će se sudionicima obratiti premijer Andrej Plenković, a onda se videovezom uključiti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Na kraju samita predviđeno je usvajanje zajedničke izjave, a Jandroković i Stefančuk održat će zajedničku konferenciju za medije.
Pročitajte i ovo
Želja Ukrajine da Hrvatska bude domaćin
Ukrajina je sama izrazila želju da Hrvatska bude domaćin povijesnog parlamentarnog samita s obzirom na rat u Ukrajini, sigurnosnu situaciju u zemlji, kao i "partnerstvo i prijateljstvo" Kijeva i Zagreba, kazali su iz Hrvatskog sabora.
U kolovozu 2021. u Kijevu je održan inauguracijski samit Krimske platforme, koja koordinira međunarodni odgovor na aneksiju Krima i druge sigurnosne izazove. Samit je ponovno održan ove godine u kolovozu, u virtualnom obliku, a oba su bila na razini predsjednika država ili vlada.
Samitom u Zagrebu uspostavlja se parlamentarna dimenzija Krimske platforme.
