Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Socijalna slika Zagreba za 2006. godinu, koju ju danas predstavilo Socijalno vijeće Grada Zagreba, pokazala je da 22 posto kućanstava ne može na vrijeme platiti režije, a 25 posto ih smatra da im mjesečni prihodi nisu dovoljni za podmirenja svih potreba.


Riječ je o istraživanju među građanima Zagreba koje zadnjih nekoliko godina provodi Socijalno vijeće osnovano pri Udruzi za inicijative u socijalnoj politici.

Vezani članci Danijela Martinović (Foto: Instagram) Celebrity vremeplov poznate domaće pjevačice: Znate li tko je ova vrckava plavuša? Slika nije dostupna Objavio snimku: Misteriozni Banksy objasnio zašto je uništio sliku na aukciji

Osim objektivno utvrđenih pokazatelja o standardu, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, te ostalim uvjetima života Zagrepčana, građani su i sami davali subjektivne ocjene o kvaliteti života.

Tako su dali izrazito nisku ocjenu kvaliteti zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi, te stanju sigurnosti u gradu.

- Nasuprot toj subjektivnoj ocjeni, kojoj se ne treba čuditi s obzirom na izvješća rubrika "Crna kronika", Zagreb je prema objektivnim pokazateljima jedan od najsigurnijih gradova u Europi, ustvrdio je na predstavljanju pročelnik gradskog Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb Zvonimir Šostar.

Kako je napomenuo, Zagreb je također i "jedan od najsocijalnijih gradova u Europi i svijetu, s obzirom na brigu o siromašnima i socijalno isključenima.

U odnosu na druge hrvatske gradove i županije Zagreb se nalazi pri samom vrhu zadovoljavajućih uvjeta života, ali građani nisu naročito zadovoljni, te posebno ističu veliku nejednakost u društvu i sve veći jaz između bogatih i siromašnih.

U Zagrebu je manji broj djece po obitelji nego u ostatku države, a jednoroditeljske obitelji žive u najtežim materijalnim prilikama.

Zagrebačka kućanstva raspolažu godišnje s 19 posto više sredstava nego kućanstva u Hrvatskoj, ali raspolažu sa 8,5 kvadratnih metara manje stambene površine.

Cijena novoizgrađenog stana po kvadratnom metru u Zagrebu je za gotovo 22 posto viša od hrvatskog prosjeka (8.939 kuna po kvadratnom metru).

No, komunalna opremljenost stanova znatno je bolja nego u ostalim dijelovima zemlje. Situacija na području zapošljavanja je također bolja, iako zabrinjava značajan postotak dugotrajne nezaposlenosti - gotovo 60 posto nezaposlenih traži posao dulje od godinu dana.

Jako malo Zagrepčana, tek njih 13 posto, zaposleno je u dobro plaćenim djelatnostima čije su prosječne bruto plaće veće od 6.000 kuna, no prosječna neto plaća u Zagrebu je gotovo 20 posto veća od hrvatskog prosjeka.

Zdravstveni pokazatelji o najčešćim uzrocima smrti slični su i u drugim urbanim sredinama Hrvatske: 49,4 posto građana umrlo je od bolesti cirkulacijskog sustava, a 28,3 posto od karcinoma.