Riječ je o istraživanju među građanima Zagreba koje zadnjih nekoliko godina provodi Socijalno vijeće osnovano pri Udruzi za inicijative u socijalnoj politici.
Pročitajte i ovo
Osim objektivno utvrđenih pokazatelja o standardu, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, te ostalim uvjetima života Zagrepčana, građani su i sami davali subjektivne ocjene o kvaliteti života.
Tako su dali izrazito nisku ocjenu kvaliteti zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi, te stanju sigurnosti u gradu.
- Nasuprot toj subjektivnoj ocjeni, kojoj se ne treba čuditi s obzirom na izvješća rubrika "Crna kronika", Zagreb je prema objektivnim pokazateljima jedan od najsigurnijih gradova u Europi, ustvrdio je na predstavljanju pročelnik gradskog Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb Zvonimir Šostar.
Kako je napomenuo, Zagreb je također i "jedan od najsocijalnijih gradova u Europi i svijetu, s obzirom na brigu o siromašnima i socijalno isključenima.
U odnosu na druge hrvatske gradove i županije Zagreb se nalazi pri samom vrhu zadovoljavajućih uvjeta života, ali građani nisu naročito zadovoljni, te posebno ističu veliku nejednakost u društvu i sve veći jaz između bogatih i siromašnih.
U Zagrebu je manji broj djece po obitelji nego u ostatku države, a jednoroditeljske obitelji žive u najtežim materijalnim prilikama.
Zagrebačka kućanstva raspolažu godišnje s 19 posto više sredstava nego kućanstva u Hrvatskoj, ali raspolažu sa 8,5 kvadratnih metara manje stambene površine.
Cijena novoizgrađenog stana po kvadratnom metru u Zagrebu je za gotovo 22 posto viša od hrvatskog prosjeka (8.939 kuna po kvadratnom metru).
No, komunalna opremljenost stanova znatno je bolja nego u ostalim dijelovima zemlje. Situacija na području zapošljavanja je također bolja, iako zabrinjava značajan postotak dugotrajne nezaposlenosti - gotovo 60 posto nezaposlenih traži posao dulje od godinu dana.
Jako malo Zagrepčana, tek njih 13 posto, zaposleno je u dobro plaćenim djelatnostima čije su prosječne bruto plaće veće od 6.000 kuna, no prosječna neto plaća u Zagrebu je gotovo 20 posto veća od hrvatskog prosjeka.
Zdravstveni pokazatelji o najčešćim uzrocima smrti slični su i u drugim urbanim sredinama Hrvatske: 49,4 posto građana umrlo je od bolesti cirkulacijskog sustava, a 28,3 posto od karcinoma.
-
Hrana ubojicaGotovo polovina voća i povrća iz ove zemlje sadrži opasne pesticide i "vječne kemikalije"
-
PROLJETNA PROMJENA 2026.Spavamo sat vremena kraće: Stiže ljetno računanje vremena, evo kada točno pomičemo kazaljke
-
Kaos na Bliskom istokuIzrael izveo val napada i objavio koja mu je bila meta: "Pogodili smo Taleghan"
