Tužiteljstvo je na Vrhovnom sudu, koji treba donijeti pravomoćnu presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu i nedostupnom čelniku MOL-a Zsoltu Hernadiju, zatražilo veće kazne, dok obrana ponavlja da su tijekom prvostupanjskog suđenja optuženima povrijeđena brojna prava.


Bivši premijer, kojemu je ovo tek jedna u nizu korupcijskih afera, javnu sjednicu Vrhovnog suda prati videovezom iz zatvora u Remetincu. U ranijem postupku pred zagrebačkim Županijskim sudom Sanader je zbog primanja mita osuđen na šest godina, dok je Hernadi u odsutnosti kažnjen s dvije godine zatvora.

U obrazloženju nepravomoćne presude iz prosinca 2019. stoji da je Sanader s Hernadijem dogovorio da će za 10 milijuna eura mita MOL-u prepustiti odlučujući glas u poslovanju INA-e.

Pritom je, zaključio je sud, iskoristio svoj položaj i autoritet premijera kako bi prikazao da je potrebno izdvajanje nerentabilnog plinskog poslovanja i promjena međudioničarskog ugovora.

Prema nepravomoćnoj presudi, Sanaderu je oduzeta i imovinska korist, a tvrtka krunskog svjedoka Roberta Ježića, koji je priznao da je preko njega Sanaderu uplaćena polovina dogovorenog mita, državi treba vratiti pet milijuna eura.

Iako je bio zadovoljan osuđujućom presudom, Uskok je već tada najavio žalbu na visinu kazne, dok je Sanaderova braniteljica izrazila uvjerenje da će Vrhovni sud ukinuti presudu zbog sustavnog kršenja prava branjenika, ali i obrane.

Hernadijev odvjetnik poražavajućim je ocijenio što se presuda temelji na iskazu jednog jedinog svjedoka, a mađarski MOL priopćio je da je razočaran presudom navodeći kako je u prijašnjim postupcima pred mađarskim sudovima utvrđeno da MOL-ovi dužnosnici nisu prekršili zakon.

Bila je to druga presuda Sanaderu za primanje MOL-ova novca. Ponovljeno suđenje u toj aferi zatražio je Ustavni sud ukidajući prvu presudu Sanaderu. Hernadi tada još nije bio optužen, a mađarska je strana odbila niz zahtjeva za njegovo ispitivanje navodeći da je za iste optužbe već oslobođen u privatnoj parnici na mađarskom sudu.

Sanader je u prvom postupku pravomoćno osuđen na osam i pol godina, a osim za primanje mita od Hernadija tada mu se sudilo i za ratno profiterstvo u slučaju Hypo, odnosno primanje provizije od te banke koja je Hrvatskoj odobrila kredit u vrijeme Domovinskog rata. Na ponovljenom suđenju za to nedjelo osuđen je na dvije i pol godine, ali mu se u kaznu uračunalo vrijeme provedeno u pritvoru, pa više nije morao u zatvor.

Nekada najmoćniji hrvatski političar u zatvoru je ponovno od travnja 2019., kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu u aferi Planinska, pa je i presudu u aferi INA-MOL dočekao iza rešetaka. Sanader u zatvoru očekuje i pravomoćnu presudu u aferi Fimi media, o kojoj je Vrhovni sud raspravljao na javnoj sjednici 11. lipnja.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju