Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Svaka nova školska godina donosi i nove probleme. A što sve u školstvu može biti bolje u intervjuu za Dnevnik Nove TV kazala je bivša ministrica i ravnateljica jedne od najuspješnijih hrvatskih srednjih škola Ljilja Vokić.


Iz vaše škole izlaze doista uspješni učenici, priznati su na svim domaćim i svjetskim natjecanjima. Koja je formula uspjeha?

'Ja mogu s ponosom reći da smo ove godine imali dva učenika, jedan je u SAD-u izabran među najbolje svjetskim srednjoškolce, a drugi je dobio izravan upis na sveučilište u Helsinkiju gdje se javio s jednim programom. To su samo dvojica, a i svi drugi su vrlo uspješni. Prvenstveno, uspjeh dolazi od rada i suradnje s roditeljima. Ako s roditeljima ne surađuje nijedna se škola ne može smatrati uspješnom. I ono što je najvažnije, mislim da imamo jako dobar nastavni kadar. Većinom su to mladi ljudi koji su vrlo ambiciozni. Unatoč tome što imamo malu plaću oni taj posao rade s ljubavlju. No, ja opet apostrofiram suradnju s roditeljima i brigu roditelja o djeci. Danas sam u jednim novinama pročitala karikaturu u kojoj kaže: 'Mama, daj već jednom odi od doma u školu'. To je jedna šala, ali nažalost ponekad i gorka istina'.

Kao bivša ministrica što biste danas brzopotezno napravili da bi se olakša rad i djelatnika i učenika?

Vezani članci B. Divjak, B. Mihalinec, A. Plenković (Foto: PIXSELL) Maturantima prekipjelo: "Sjednite i dogovorite se! Ponašate se djetinjasto, a mi najviše ispaštamo" Početak nove školske godine (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL) Početak nove školske godine za 472 tisuće učenika, policija ima poruku za vozače

'Pa ne samo formalno reći da je rasterećena nastava nego je uistinu i rasteretiti i dati mogućnost učenicima da odaberu određeni broj predmeta. Naravno, napraviti okvirno 8-9 obveznih predmeta kako bi djeca stekla i osnovno obrazovanje, tj. kulturu, a da s druge strane razvijaju svoje individualne sposobnosti. Ne možete dijete koje nema afinitet prema matematici prisiljavati da ono uporno uči matematiku. Neka je nauči onoliko koliko je prijeko potrebno za njegov razvoj, a onima koji vole matematiku treba dati mogućnost da imaju više sati matematike. To je tzv. izborna nastava za koju sam se ja borila i prije i danas bih to napravila kad bih bila u prilici. To se može vrlo jednostavno napraviti na samom početku školske godine. Samo treba izmijeniti nastavne programe i naravno, povećala bih plaću učiteljima i profesorima. To je jedna iznimno niska plaća, no ima jedna utješna rečenica - Ipak je dobiju'.

Dakle, to je budućnost kakvu vidite - individualniji pristup djeci. Je li to moguće u ovim prostorima u kojima se radi jer u učionicama ponekad ima i 30-ak djece?

'Mi imamo vrlo brojne razrede, po 34 učenika, jer se prijavljuje vrlo velik broj učenika. Puno je jednostavnije raditi s 34 nadarena, pametna djeteta, nego s 18 onih koje morate prisiljavati da uče. Oni imaju zajedničke predmete u zajedničkim učionicama, a naravno da se onda mogu podijeliti i na druga područja - društvena, jezična, umjetnička, prirodna, znanstvena...'.

Inflacija odlikaša... Je li to realno stanje danas u Hrvatskoj?

'Mislim da to nije realno stanje. Mi to najbolje znamo jer svi oni dođu s prosjeklom 5,0, a na polugodištu ih 40-50 posto prođe s vrlo dobrim. Uzimamo i u obzir razdoblje života, to je 14-15 godina, a druge strane uzimamo u obzir i promjenu škole, aklimatizaciju... Jer na kraju školske godine te njihove sposobnosti ipak dođu do izražaja. Trebalo ni možda uvesti jedan zajednički test, jedinstven za sve. Naravno, ako se uspije organizirati da se to po županijama odradi, a ne na to trošiti neki veliki novac'.