Vodostaj Drave i Dunava raste, a s njima i golema šteta

Otok športova se od dunavskog vala brani zečjim nasipima i nepropusnim kockama s pijeskom. Vodostaj Dunava u 24 sata narastao je za 32 centimetra. Zečji nasipi grade se i u Iloku. Tamo će u nedjelju biti vrhunac vodnoga vala. Odgovor na pitanje tko će dosadašnju štetu platiti, nitko nema. Šteta se tek procjenjuje. Osječko-baranjski župan danas ju je procijenio na milijardu kuna, i glasno dao do znanja da država ne smije ostati gluha i slijepa na stanje u Slavoniji.

Pročitajte i ovo Iz Slavonije Fred Matić u Novskoj: "Nismo daleko od toga da će se u pekarnice ulaziti s iskaznicom HDZ-a, jer neće biti kruha za sve" Kišna godina Ljeto je donijelo poplave, kakva će biti jesen?

Dunav i dalje raste. Do zelenog otoka u Batini čamac je jedino prijevozno sredstvo. Nabujala rijeka potopila je više od 200 kuća za odmor. Ljudi su Otok napustili. Namještaj je premješten na gornje katove kuća. Vodostaj će rasti. Dok Batina sa strepnjom čeka petak i dunavski vodeni val, svoju kalvariju već prolazi obitelj Drvoderić. Vrt nalikuje močvari. Voda iz kuće se ne povlači, upravo suprotno, izviru podzemne vode.

Proračun preoskudan, a zahtjevi su veliki

Nemaju snage ni zbrojiti štetu, kamoli namaknuti novac za obnovu. 'Odakle nam novac? Uništeni su mi vrtovi, namještaj, kuća, sve, ja nisam ni u mirovini, kako?', pita se Marija Dvoderić. Država se još ne izjašnjava. Ministar moli da se šteta ne napuhuje. U proračunu očigledno nema novca. 'Ovih nekoliko desetaka milijuna koji su osigurani za pomoć neće biti dostatno', rekao je čelnik HSS-a Josip Friščić.

Proračun je oskudan, a zahtjevi su veliki. Županija štetu procjenjuje na milijardu kuna. Dokumenti s procjenama štete već padaju na stolove općinskih povjerenstava i zbraja se 'punom parom'. 'Mi sada skupljamo prve procjene pa ćemo sve dostaviti županiji, a potom županija državi, koja bi trebala sudjelovati u sufinanciranju odštete', istaknuo je Drago Dominić, načelnik općine Petlovac.

Iskustva u susjedstvu i svijetu

To su prve procjene, za službene, lokalne vlasti imaju rok od 50 dana. S vodostajem Dunava raste i šteta na imovini građana, ratara i stočara, a Dunav će još rasti. Slovenija, primjerice, plaća samo sanaciju cesta, obala, javnih površina. Za štetu na usjevima nikad nije platila odštetu. Jedino što plaća iz proračuna jest borbu protiv poplava, a to su razne folije za sanaciju kuća, vreće s pijeskom i slično. Ali Slovenija zato subvencionira osiguranje usjeva. U Hrvatskoj samo 6 posto građana i tvrtki osigurava imovinu od rizika poplave!

Svjetska iskustva pokazuju da su poplave lani postale prve na ljestvici među čak 130 katastrofa! Osiguranje od poplava kod je nas simbolično. Poljoprivredni se nasadi kod nas osiguravaju većinom od tuče, požara i udara groma. Država će uskoro morati naći načina potaknuti ljude na osiguranja usjeva, jer ni građani, ni država nemaju tolika sredstva za odštetu.