Voće uvozimo, a mogli bismo ga izvoziti za 400 milijuna eura

Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), kaže da su prije šest, sedam godina jagode na domaćem tržištu gotovo u potpunosti bile iz uvoza - i to one bez okusa i mirisa iz Španjolske, Italije, Turske i Maroka. 

Pročitajte i ovo Sami dostavljaju, svi zadovoljni Uzeli stvar u svoje ruke i snašli se. Zbog korone sada za svoje lubenice dobivaju više nego prije: "Ovakvu cijenu nikada nismo imali" Izvoz rastao više od uvoza, ali... Hrvatska uvezla mesa za 325 milijuna eura, voća za 205 milijuna, mlijeka za 190 milijuna...

Tada su domaći proizvođači, uz pomoć HVZ-a, pokrenuli domaće plantaže jagoda. 

Tako se domaća proizvodnja jagoda na godinu povećava za 100 hektara. Najviše jagoda proizvodi se u »Zagrebačkom prstenu«, potom u Vrgorcu, a od nedavno i u Lici i Gorskom kotaru. 

»Riječ je o brzo isplativom poslu jer se uloženi trud vraća za tri do četiri mjeseca«, kaže Ivković. 

Osim toga, jagode iz Like i Gorskoga kotara dolaze tridesetak dana kasnije na tržište te imaju višu cijenu jer se prodaju u vrijeme turističke sezone, napominje Ivković. 

U Hrvatsku se na godinu uveze 2,5 milijuna sadnica jagoda. Na pola hektara zemljišta, uz primjenu vrhunske tehnologije, može se dobiti 30 do 40 tona jagoda. Uz obvezno navodnjavanje, najveći trošak u proizvodnji jagoda je njihova berba. 

Ova isplativa računica u uzgoju jagoda, kaže Ivković, mnogim je poljoprivrednicima postala dodatni izvor prihoda. Osim toga, kako kaže, jagode se sve češće sade i iz hobija. 

Jedne godine dovoljno, druge gotovo ništa

S druge strane, na domaćem tržištu iz vlastite proizvodnje zadovoljavamo samo 50 do 60 posto potreba za jabukama i tek 10 posto za kruškama, a šljiva ima ovisno o godini. 

Dakle, jedne godine dovoljno, druge gotovo ništa. 

U HVZ-u drže da je izlaz u ujedinjavanju proizvođača voća, jer je usitnjena proizvodnja preskupa. Uz to, proizvođači voća bi se više trebali okrenuti novim kulturama kao što su borovnice i brusnice, za koje imaju osigurano domaće tržište. 

Ohrabruje da bi uskoro domaći proizvođači mogli imati dovoljno kapaciteta za skladištenje voća pod kontroliranim uvjetima. 

Da bi se to ostvarilo, država je i ove godine osigurala novac za potporu gradnje takvih skladišta u iznosu od pet milijuna kuna. 

Uz potporu države, u protekle tri godine napravljeno je 10 hladnjača s kontroliranom atmosferom i osigurano 35.000 od potrebnih četrdesetak tisuća tona skladišnog prostora. 

Ministarstvo poljoprivrede za gradnju hladnjača bespovratno daje do 25 posto vrijednosti investicije, a najviše 2,5 milijuna kuna. 

Zahvaljujući sagrađenim ULO hladnjačama, prošle je godine u Hrvatsku uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu dana ranije. 

Izgradnja skladišta s kontroliranom temperaturom i vlagom vrlo je važna za domaću proizvodnju voća, poglavito jabuka, jer proizvođačima omogućava da voće prodaju tijekom cijele godine, a ne samo u sezoni berbe, kad mu je cijena najniža, zaključuju u Ministarstvu.