Obavijesti Video Pretražite Navigacija

Voće uvozimo, a mogli bismo ga izvoziti za 400 milijuna eura

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Hrvatska, nakon mandarina, od nedavno ima i dovoljno jagoda iz vlastite proizvodnje.

Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), kaže da su prije šest, sedam godina jagode na domaćem tržištu gotovo u potpunosti bile iz uvoza - i to one bez okusa i mirisa iz Španjolske, Italije, Turske i Maroka. 

Pročitajte i ovo Trgovina sa Srbijom - u minusu - 4 Novi trend u ekonomiji Mejd in Srbija! Prvi put Hrvatska ima manjak u trgovini s tom susjednom zemljom, a ekonomisti objašnjavaju zašto je to očekivano Slika nije dostupna Nemamo za svoje potrebe A IMAMO IDEALNE UVJETE Što to guši hrvatsku proizvodnju?

Tada su domaći proizvođači, uz pomoć HVZ-a, pokrenuli domaće plantaže jagoda. 

Tako se domaća proizvodnja jagoda na godinu povećava za 100 hektara. Najviše jagoda proizvodi se u »Zagrebačkom prstenu«, potom u Vrgorcu, a od nedavno i u Lici i Gorskom kotaru. 

»Riječ je o brzo isplativom poslu jer se uloženi trud vraća za tri do četiri mjeseca«, kaže Ivković. 

Osim toga, jagode iz Like i Gorskoga kotara dolaze tridesetak dana kasnije na tržište te imaju višu cijenu jer se prodaju u vrijeme turističke sezone, napominje Ivković. 

U Hrvatsku se na godinu uveze 2,5 milijuna sadnica jagoda. Na pola hektara zemljišta, uz primjenu vrhunske tehnologije, može se dobiti 30 do 40 tona jagoda. Uz obvezno navodnjavanje, najveći trošak u proizvodnji jagoda je njihova berba. 

Ova isplativa računica u uzgoju jagoda, kaže Ivković, mnogim je poljoprivrednicima postala dodatni izvor prihoda. Osim toga, kako kaže, jagode se sve češće sade i iz hobija. 

Jedne godine dovoljno, druge gotovo ništa

S druge strane, na domaćem tržištu iz vlastite proizvodnje zadovoljavamo samo 50 do 60 posto potreba za jabukama i tek 10 posto za kruškama, a šljiva ima ovisno o godini. 

Dakle, jedne godine dovoljno, druge gotovo ništa. 

U HVZ-u drže da je izlaz u ujedinjavanju proizvođača voća, jer je usitnjena proizvodnja preskupa. Uz to, proizvođači voća bi se više trebali okrenuti novim kulturama kao što su borovnice i brusnice, za koje imaju osigurano domaće tržište. 

Ohrabruje da bi uskoro domaći proizvođači mogli imati dovoljno kapaciteta za skladištenje voća pod kontroliranim uvjetima. 

Da bi se to ostvarilo, država je i ove godine osigurala novac za potporu gradnje takvih skladišta u iznosu od pet milijuna kuna. 

Uz potporu države, u protekle tri godine napravljeno je 10 hladnjača s kontroliranom atmosferom i osigurano 35.000 od potrebnih četrdesetak tisuća tona skladišnog prostora. 

Ministarstvo poljoprivrede za gradnju hladnjača bespovratno daje do 25 posto vrijednosti investicije, a najviše 2,5 milijuna kuna. 

Zahvaljujući sagrađenim ULO hladnjačama, prošle je godine u Hrvatsku uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu dana ranije. 

Izgradnja skladišta s kontroliranom temperaturom i vlagom vrlo je važna za domaću proizvodnju voća, poglavito jabuka, jer proizvođačima omogućava da voće prodaju tijekom cijele godine, a ne samo u sezoni berbe, kad mu je cijena najniža, zaključuju u Ministarstvu.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene