Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U prva tri mjeseca u državnu blagajnu slilo se više novca nego što je predviđeno.


Prema informacijama Ministarstva financija riječ je o milijardu i 339 milijuna kuna više nego što je država planirala. U isto vrijeme, država je potrošila 664 milijuna kuna manje.

Vezani članci Stjepan Čuraj, HNS Čuraj nakon sastanka vladajuće koalicije potvrdio podršku Vladinu paketu mjera pomoći te dodao: "Nije bilo što za pitati o Ini" Slika nije dostupna Ministar financija: ''Uštede će osjetiti svi. Ukupni rashodi ostaju kakvi su i planirani''

>> HNB uplaćuje 480 milijuna kuna u proračun

A pravi razlog povećanja prihoda je u činjenici što su brojne tvrtke ranije knjižile svoju prošlogodišnju dobit te na taj način željele izbjeći novi porez na dividendu.

Njega su izbjegli, ali su platili porez na dobit. Zanimljivo, od trošarina na naftu u prva 3 mjeseca država je izgubila 78 milijuna kuna. Procjena je Ministarstva financija kako građani troše manje benzina.

Ukupni prihodi proračuna od početka ove godine do kraja prošlog tjedna, odnosno 16. ožujka, iznosili su 21,5 milijardi kuna, što je 6,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok su istodobno ukupni rashodi izvršeni u iznosu od 25,9 milijardi kuna, što je 2,5 posto manje, podaci su Ministarstva financija.

Podaci o prihodima i rashodima u razdoblju 1. siječnja do 16. ožujka pokazuju da su rashodi bili za 4,4 milijarde kuna veći od prihoda, dok su u isto vrijeme prošle godine rashodi bili veći za 6,4 milijarde kuna. Prihodi od poreza od početka godine do 16. ožujka iznosili su 11,2 milijarde kuna, što je 7,9 posto više od istog razdoblja lani.

Od najizdašnijeg poreznog prihoda, PDV-a u dva i pol mjeseca ove godine prihod je iznosio 6,8 milijardi kuna, što je porast za 6,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Visok postotni rast prihoda proračun u tom razdoblju bilježi se od poreza na dobit, za čak 32,2 posto, na 1,3 milijarde kuna, a taj rast, kako objašnjavaju u resoru financija, može se pripisati i činjenici da je dio poduzetnika išao na raniju isplatu dividende, do početka ožujka, kako bi izbjegao plaćanje poreza na dividendu.

Iako je proračunski prihod od trošarina u razdoblju od 1. siječnja do 16. ožujka porastao za 55 milijuna kuna, na 1,9 milijardi kuna, prihodi s osnova trošarina na naftne derivate su manji nego u istom razdoblju lani za 78 milijuna kuna, dok je na ukupni porast utjecao rast trošarina na duhanske proizvode za 135 milijuna kuna.

Kako će reagirati?

Prema neslužbenim informacijama, u sagledavanju mogućnosti kojima bi država mogla reagirati na rast cijena goriva razmotrit će se sva davanja koja opterećuju cijenu, a osim trošarina to su primjerice i naknada za agenciju za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, naknade za biogoriva, itd. Po podacima Ministarstva financija, prihod od doprinosa u prvih dva i pol mjeseca ove godine iznosio je 8,6 milijardi kuna, što je 0,5 posto, ili oko 45 milijuna kuna više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Podaci o rashodnoj strani proračuna pokazuju da su primjerice u dva i pol mjeseca ove godine rashodi za zaposlene iznosili 5,5 milijardi kuna, što je oko 2,4 posto više nego u istom razdoblju lani. No, pritom treba imati na umu da su se u siječnju i veljači isplaćivale plaće za prosinac i za siječanj po starim zakonskim rješenjima.

Materijalni rashodi u razdoblju od početka godine do 16. ožujka izvršeni su u iznosu od 1,8 milijardi kuna, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje 2,3 posto manje. Podaci Ministarstva financija pokazuju i da je temeljem izmjena Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanoga gospodarskom krizom, Porezna uprava do sada zaprimila 959 zahtjeva za reprogram poreznog duga u iznosu od oko 3,25 milijardi kuna.

Do sada je zahtjev za jednokratnu otplatu poreznog duga, uz otpis kamata, podiglo 309 poduzetnika, ukupna iznos glavnice njihova duga je 51 milijun kuna, a kamata 14,5 milijuna kuna. Iz Ministarstva financija napominju i da se intenzivno radi na zakonu o financijskom poslovanju, važnom i u borbi protiv nelikvidnosti. Krajem siječnja ove godine bilo je blokirano 71.874 poslovnih subjekata, a ukupan iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje bio je 41,69 milijardi kuna.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju